Katolički odgovori

Petar je kao prvi papa predvodio Crkvu na apostolskom saboru koji je određivao kojih se zapovjedi kršćani iz poganstva moraju pridržavati (Dj 15,10-11). U konačnoj odluci sabora među subota nije spomenuta (vidi zakone za sinove Noaha). O obrezanju se sporilo. Da je subota smatrana dijelom Novog saveza o njoj bi se raspravljalo jer je ona bila nepoznata poganima, ali ona nije čak ni spomenuta.

Sva Isusova pojavljivanja nakon uskrsnuća odigrala su se u nedjelju: Mariji, U jutro uskrsnuća, Za dva učenika odlaska u Emaus, Šimunu (Petaru). Jedanaestorici učenika na večer uskrsnuća, nedjeljau, Jedanaestorici "Osam dana kasnije". Vidimo da je Isus ciljano izabrao nedjelju za sastanke sa učenicima. Isus je uskrsnuo u nedjelu. Duhovi su se odigrali u nedjelju. Crkva je rođena u nedjelju. Nedjelja je dan Gospodnji, dan za euharistiju i milodar (Dj. 20:7,1Kor.15:2;16:2), Isus nikad ni prije ni nakon uskrsnuća nije izdao zapovjed o suboti, već je za svoje susrete sa učenicima kao i sve važne događaje izabrao nedjelju. Svi važni događaji nakon uskrsnuća događaju se u nedjelju: Toma prizanaje Isusa kao Gospodina i Boga, Isus uze kruh, izreče blagoslov pa razlomi i dade učenicima očito kao što je imao u ustanovljavanja zajedništvu obrok i njihove "oči su otvorene, a oni ga prepoznali", Isus blagoslivlja učenike dva puta govoreći: "Mir vama", Isus: "... dahne u njih i reče, 'prime Duha Svetoga'", Isus daje svojim učenicima crkvene vlasti da proglasi oproštenje onima koji vjeruju u njega po evanđelju. Isus je mogao izabrati subotu za sastanak sa učenicima, ali to nije učinio, kao što se ni apostoli, ni apostolski oci, ni kršćani svih stoljeće nisu nalazili subotom, nego nedjeljom. Subota je kao znak Staog saveza ispunjena (Izl 37,17, Heb 8,13)

Od deset zapovjedi jedino subota nikad u NZ nije ponovljena, ostalih devet je Isus ponovio: zapovjed da nemamo drugih bogova više od 50 puta, idolopoklonstvo osuđeno 12, ne izusti ime gospodina Boga svojega uzalud 3, poštuj oca i majku 6, ne ubij š, ne učini preljubu 12, krađa 7, lažno svjedočenje 4, lakomost 9. Zašto se zapovjed o suboti u Novom zavjetu nikad ne spominje? Kada se u NZ nabrajaju grijesi, subota je uvijek odsutna. Mk 7:21-22 13 Isus nabraja grijehe, subotu ne spominje. U Rim 1:29-32 20 navedeni grijesi radi kojih se neće ući u kraljevstvo nebesko, subote opet nema. U Gal 5:19-21 popis od 15 grijeha, u 2. Tim 3:1-4 čak 18, subote opet nema. I nema. Zašto NZ nigdje ne uči da se mora poštovati zapovjed o suboti? Zašto NZ o suboti šuti? Zašto se nigdje u NZ kršenje subote ne osuđuje kao grijeh? Zašto zapovjed o suboti nije još samo jednom ponovljena u NZ? Ako je subota toliko važna, zašto je Isus nije spomenuo u govoru na gori ili bilo kojoj drugoj propovjedi? Zašto Isus nikad nije ponovio zapovjed o suboti? Zašto apostoli nikad nisu izdali zapovjed o suboti? Zašto na Jeruzalemskom saboru nema zapovjedi o suboti ili osude kršenja subote?

Jedan od klasičnih subotarskih argumenata je da je i Isus držao subotu, pa moramo i mi, ali takav način argumnentacije je pogrešan. Isus je bio obrezan, jeo košer, slavio hanuku, prinosio žrtvu… Jesmo li i mi sve to dužni činiti? U Gal 4,4-5 piše da je Isus živio po Zakonu da nas odkupi od Zakona: “Ali kad dođe punina vremena, posla Bog Sina svojega, rođena od žene, postavljena pod zakon, Da otkupi one, koji su bili pod zakonom, da primimo posinjenje.“ Gal 4,4-5. Ni jedna subota spomenuta u Djelima se ne odnosi na kršćansko bogoslužje. Pavlova praksa bila je najprije ići Židovima, a subota je bila dan kada je najviše Židova bilo okupljeno na bogoslužju. “Što je, dakle, bila je svrha zakona? “Dometnut je poradi prekršaja dok ne dođe potomak, kojemu je bilo dano obećanje, određen po anđelima, rukom posrednika…“ Gal 3,19 Zakon je imao svoj početak, došao 430 godina nakon obećanja Abrahamu (Gal 3,17-18) i kraj (kada je Obećeni došao).

Subota nije dana za sve ljude, iako Post 2,1-3 kaže da je Bog nakon što je dovršio stvaranje počinuo u sedmi dan tu nije riječ o tome da je to dano Adamu i Evi kao zapovjed (imali su samo jednu zapovjed). U cijelom Post. ne postoji zapovjed o suboti. Ni Abraham, ni Izak, ni Jakov ne drže subotu. Tek nakon otkupljenje Božjeg naroda iz Egipta, subota se opet spominje. (Izl 16:22-30). Abraham je dobio zapovijedi i odredbe, ali ne i subotu. Zapovjed o suboti dana je Izarelu i samo Izraelu. Subota je znak Saveza između Boga i Izraela. U Pnz 5:1-15 se jasno navodi da je Bog nije dao subotu ili druge zapovijedi nikom drugom nego tada Izraelu. (vidi rr. 2-3).

U Izl 31:12-17 je razlog zašto Bog daje Izarelu subotu da bi se objavio kao istinski i živi Bog Stvoritelj, odvojen od svih drugih bogova. “Držite subote, obožavajte Mene, jer ja sam pravi, živi Stvoritelja svemira.“ Subota je “znak“ (Izl 31:13) je između Boga i "sinove Izraelovih" (Izl 12:15,17), a ne za svo čovječanstvo. Neh 9:13-14 pokazuje da subota nije dana nikome na čuvanje sve do Izrela u pustinji: “Tada si sišao dolje na Sinaj, govorio si s njima s neba i dao si im pravedne zakone, pouzdane naputke, dobre odredbe i prave zakone.Ti si im obznanio svetu Subotu svoju i dao si im preko svojega sluge Mojsija zapovijedi, odredbe i zakone.“ Stih subota je stvorena radi čovjeka subotari često koriste da bi dokazali da je subota data cijelo čovječanstvu, ali stih kaže da je subota stvorena radi čovjeka, a ne čovječanstva. Kada Biblija govori o nečemu što se odnosi na cijelo čovječanstvo, ona to jasno naglašava: Mt 28:19, Iv 3:16; Dj 2:17; Tim 2:4; Tit 2:11.
Moralni zakon ne treba pisane objave, kršćani nisu dužni držati Dekalog samo zato što je dio moralnog zakona, već zato što su sve zapovjedi osim subote ponovljene u NZ. Subota nije pečat Božji već Duh Sveti: Ef 1,13, 2Kor 1:21-22. U kojim okolnostima se smijelo prekršiti zapovjed o preljubu ili služenju drugim bogovima? A čak je i obična ovca bila važnija od subote.

Subota nije zapovjed koju čuva ostatak iz Otk. Riječ koja se koristi za Deset zapovijedi je "NOMOS". Riječ koja se u Otkr. koristi je "ENTELE" i znači "učenje". Sam Ivan objašnjava koje su to zapovjedi: 1Iv 5,1-3, 1Iv 3,21-24. Danas ni ne zamo kada je subota. 1582. Grgura XIII pronašao je pogreške u kalendaru i odlučeno je da se izbaci 5-14 listopada i da se preskoči 3 godine u svakom stoljeću.

Još u Hoš 2:11 piše da će subota biti ukinuta. Subota je ukinuta u Kol 2,16-17 "Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. To je tek sjena onoga što dolazi…" uspo. 4:9-11 Gal. Gdje je u Bibliji zapovjed o svetkovanju Nedjelje? Lev 23:5-11.

Hebrejska riječ "Olam" koja stoji uz subotu i prevodi se kao vječno, može značiti i jako dugi vremenski period. Ista riječ stoji i uz obrezanje.

Ako moderatori smatraju da treba, imam puno veći tekst sa Biblijskim dokazima o neopravdanosti svetkovanja subote u kršćanstvu i opravdanosti svetkovanja nedjelje.

Ako vas još nešto zanima pitajte. Ova tema je važna jer pojedine sekte citiraju neke naše teologe koji navodno kažu da u Bibliji nema dokaza za svetkovanje nedjelje već samo subote. Mislim da je svima koji su ovo pročitali jasno da je takvo razmišljanje pogrešno bilo da dolazi (ako dolazi) iz naših, bilo iz sketaških krugova.

Subotari sa kojima sam razgovarao rekli su mi da je subota dana za sve ljude, je li to točno?

Iako Postanak 2,1-3 kaže da je Bog nakon što je dovršio stvaranje počinuo u sedmi dan, blagoslovio ga i posvetio, tu nije riječ o tome da je to dano Adamu i Evi kao zapovjed (imali su samo jednu zapovjed). U cijelojo knjizi postanka ne postoji zapovjed o suboti. Ni Abraham, ni Izak, ni Jakov ne drže subotu. Tek nakon izlaska Božjeg naroda iz Egipta, subota se opet spominje. (Izlazak 16:22-30). Abraham je dobio zapovijedi i odredbe, ali subota se ne spominje kao jedan od njih. Zapovjed o suboti dana je Izarelu i samo Izraelu. Subota je znak Saveza između Boga i naroda Izraela. Izlazak 31:12-17

Uočavamo da je razlog zašto Bog daje Izarelu subotu da bi se objavio kao istinski i živi Bog Stvoritelj. On je odvojen od svih drugih bogova Egipta i poganskog svijeta. "Držite subote, obožavajte Mene, jer ja sam pravi, živi Stvoritelja svemira." Subota je također "znak" (Izlazak 31:13) je između Boga i "sinove Izraelovih" (Izl 12:15,17), a ne za svo čovječanstvo.

Nehemija 9:13-14 pokazuje da subota nije dana nikome na čuvanje sve do Izrela u pustinji: "Tada si sišao dolje na Sinaj, govorio si s njima s neba i dao si im pravedne zakone, pouzdane naputke, dobre odredbe i prave zakone.Ti si im obznanio svetu Subotu svoju i dao si im preko svojega sluge Mojsija zapovijedi, odredbe i zakone."

Stih subota je stvorena radi čovjeka subotari često koriste da bi dokazali da je subota dana cijelom čovječanstvu, ali to je silovanje teksta, jer stih kaže da je subota stvorena radi čovjeka, a ne čovječanstva. Kada Biblija govori o nečemu što se odnosi na cijelo čovječanstvo, ona to jasno naglašava: Matej 28:19, Ivan 3:16; Dj 2:17; ja Timoteju 2:4; Titu 2:11.
Subota nije dana svim narodima. Bilo je dana samo Izraelu. U Ponovljenom zakonu 5:1-15 se jasno navodi da je Bog nije dao subotu ili druge zapovijedi nikom drugom nego tada Izraelu. (vidi rr. 2-3).

Koja od ostalih zapovjedi osim subote je niža od čovjeka pod određenim okolnostima? Kada, ili pod kojim okolnostima, može li čovjek zakonito počiniti preljub? Naravno, nikad! Ljudski život nije iznad Božjih svetih i moralnih zakona. Ipak, čak i život najobičnije ovce je važniji od krutih zakona subote (Matej 12:10-12)!

Subotari su mi rekli da subota i dalje vrijedi. Gdje je u Novom zavjetu subota “ukinuta”?

Subotari kažu da ne postoji stih u NZ koji bi govorio da nismo dužni svetkovati subotu, međutim to nije točno, još u Hošei 2:11 piše da će subota biti ukinuta, a to se u Novom zavjetu i ostvaruje :

U Kološanima 2,16-17 SUBOTA JE UKINUTA: "Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili SUBOTAMA. To je tek sjena onog što dolazi..." usporedi i Galaćanima 4:9-11

Je li subota "pečat Božji"?

Subota nije pečat Božji! Neki subotari tvrde da je subota pečat Božji. Međutim takvo se učenje ne zasniva na Bibliji. Biblija nam jasno govori da je pečat Božji Duh Sveti.
"U njemu se i vi, čuvši riječ istine, evanđelje spasenja svojega, i vjerovavši zapečatiste Svetim Duhom obećanja, Koji je zalog baštine naše za otkupljenje stečevine na hvalu slave njegove. Efežanima 1,13.
Efežanima 4:30 upozorava: "I ne žalostite Duha Svetoga Božjega, kojim ste zapečaćeni za dan otkupljenja!"

Je li subota zapovjed koju čuva ostatak iz Otkrivenja 12:17?

Subota nije zapovjed koju čuva ostatak iz Otkrivenja!

"I razgnjevi se zmaj na ženu, i otide da zametne borbu s ostalima od potomstva njezina, koji drže zapovijedi Božje i imaju svjedočanstvo Isusa Krista". Otkrivenje 12:17

Što su NZ zapovjedi Božje? Deset zapovijedi? NE! Grčka riječ koja se koristi za Deset zapovijedi je "NOMOS". Ta se riječ ne koristi ovdje. Riječ koja se ovdje koristi je "ENTELE" i znači "učenje". Sam Ivan objašnjava koje su to zapovjedi:

„Svaki, koji vjeruje, da je Isus Krist, od Boga je rođen; i svaki, koji ljubi onoga, koji je rodio, ljubi i onoga, koji je rođen od njega.Po tom znamo, da ljubimo djecu Božju, ako Boga ljubimo i njegove zapovijedi držimo.Jer je ovo ljubav Božja, da zapovijedi njegove držimo, i zapovijedi njegove nijesu teške.“ Prva Ivanova 5,1-3
Otkrivenje 12,17 se često koristi kao dokaz da su kršćani dužni držati subotu, ali Ivan jasno definira zapovjedi na koje misli:
„Ljubljeni, ako nas srce ne kori, imamo pouzdanje u Boga,I štogod molimo, primamo od njega, jer zapovijedi njegove držimo i činimo, što je njemu ugodno.A ovo je zapovijed njegova, da vjerujemo u ime njegova Sina Isusa Krista i da ljubimo jedan drugoga, kao što nam je dao zapovijed.I tko drži zapovijedi njegove, u njemu ostaje, i on u njemu; i po tom poznajemo, da ostaje u nama, po Duhu, kojega nam je dao.“ Prva Ivanova 3,21-24

Jesu li Konstantin i Katolička crkva u 4. stoljeću zamjenili subotu sa nedjeljom?

Katolička crkva nije promjenila subotu u nedjelju! Subotari tvrde da su Katolička crkva i Konstantin ukinuli subotu i često navode slijedeći tekst:
“U časni dan Sunca neka se gradski službenici i građani odmaraju, sve radionice trebaju biti zatvorene. Međutim, na selu, oni koji se bave zemljoradnjom mogu se slobodno i zakonski posvetiti svom običnom poslu, jer se često dešava da neki drugi dan nije tako pogodan za sijanje ili za rad u vinogradu, uostalom postoji opravdana bojazan da bi zanemarivanjem iskorištavanja pogodnih trenutaka mogli propasti darovi koje nam nebo daje.”
Međutim, Konstantin ovdje ne spominje subotu, već samo ozakonjuje ono što je u kršćanstvu postojalo već skoro tri stoljeća.

Svjedočanstvo rane Crkve i Crkvenih otaca o nedjelji

''Na Dan Gospodnji (Nedjelju) skupite se, lomite kruh i dajte hvalu nakon što ste priznali svoje grijehe kako bi vaša žrtva bila čista. I ne dopuštajte nikome tko nije pomiren sa svojim bližnjim da pristupi u zajedništvo, sve dok se ne pomiri, kako bi vaša žrvta bila čista.''

Didahe (50 god.)

''Obdržavamo osmi dan s radošću, dan u koji je Isus ustao od mrtvih''

Barnabino poslanica, (60. god.)

'' Ne varajte se sa čudnim doktrina, niti sa starim priče, koje su beskorisne. Jer ako mi i dalje živimo u skladu sa židovskim zakonom, mi priznajemo da nismo primili milost .... Oni koji su odgojeni po starim običajima dolaze do spoznaje nove nade, ne svetkujući više subotu, već Dan Gospodnji, dan u koji se naš život preporodio njegovom smrću''

Ignacije Antiohijski, Pismo Magnežanima, (107. god.)

''Nedjelja je dan u koji se skupljamo u zajedništvo, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; i Isus Krist, naš Spasitelj, u isti dan je ustao od mrtvih''

Justin Mučenik, Prva apologija, (155. god.)

"Tajna Gospodinova uskrsnuća slavi se dan Gospodnji…"
Irenej(155-202god.)

''Neka nam onaj tko tvrdi da subotu treba držati kao balzam spasenja i obrezanje u osmi dan pokaže da su u prošlo vrijeme, kada su pravedni ljudi držali subotu i prakticirali obrazanje, zbog toga bili smatrani ''Božjim prijateljima''. Jer ako obrazanje očišćuje čovjeka, budući da je Bog stvorio Adama neobrezanog, zašto ga nije dao obrazati nakon što je sagriješio, ako obrezanje očišćuje? Stoga, budući da je Bog stvorio Adama neobrezanog i neobvezatnog da svetkuje subotu, posljedično i njegov potomak, Abel, kad mu je prinio žrtvu, iako neobrezan i nije svetkovao subotu, bio je opravdan od Boga. Nou također, neobrezanog - da, i neobveznog da svetkuje subotu, Bog je spasio od potopa. I Enoha pravednog također - neobrezanog i neobveznog da svetkuje subotu, izveo je iz ovoga svijeta kao predodređenog za vječni život, da bi nam pokazao kako se možemo opravdati pred Bogom bez podložnosti Mojsijevom Zakonu.''

Tertulijan, Odgovor Židovima, (203.god)

''Stoga nije moguće da dan odmora nakon Subote stupa na snagu iz sedmog dana našeg Boga. Naprotiv, naš Spasitelj je po prilici vlastitog odmora, učinio da se suobličimo njegovoj smrti i uskrsnuću''
Origen, Komentari o Ivanovom evanđelju, (229. god.)

Gdje je u Bibliji zapovjed o svetkovanju Nedjelje?

Subotari traže jedan Biblijski tekst koji nalaže svetkovanje nedjelje, evo im ga:
Levitski zakonik 23:5-11 - Pogledajte stih 11: " Ovaj ima tada snop žrtvovati podizanjem i mahanjem pred Gospodom, da vas učini ugodne, Na dan po suboti ima ga svećenik žrtvovati podizanjem i mahanjem " Dan poslije subote je nedjelja .
Pročitajte posebno Lev. 23:15 - " Potom od dana po suboti, naime od dana, kad ste prinijeli snop podizanjem i mahanjem, imate brojiti sedam tjedana punih. "To je blagdan Duhova. To je bio jedan od obveznih blagdana Izraela.
Na Pedesetnice, u nedjelju Božji narod je dobio naredu za bogoslužje. Bog kaže: " U isti dan imate zakazati sveti svečani sastanak. Tada ne smijete raditi nikakva posla težačkoga. Ova zapovijed ima vječitu valjanost kroz sve naraštaje vaše u svima prebivalištima vašim. " Levitski zakonik 23:21.

To se ne primjenjuje samo na ceremonijalnu subotu, jer Levitski zakonik 23 govorio o tjednoj suboti (vidi Lev. 23:1-4). U određeno vrijeme se saziva i sveti zbor, zajedno sa svim ostalim blagdanima Izraela.Blagdani se međusobno ne razlikuju. On ih uključuje kao jednako svete. To bi značilo da se pod starim savezom prvine, nedjelje i Duhovi posvećeni kao i subota.

U Novom Zavjetu nedjelja je dan svih najvažnijh događaja, uskrsnuća, stvaranja Crkve, primanja Duha svetog, kršćanskog okupljanja, bogoslužja!

Isusovi susreti sa učenicima

Sva Isusova pojavljivanja nakon uskrsnuća odigrala su se u prvi dan tjedna, nedjelju:

1). Mariji, U jutro uskrsnuća - Matej 28:8-10; Marko 16:9; Ivan 20:11-18

2). Za dva učenika na putu u Emaus - Luka 24:13-33; Marko 16:12-13

3). Šimunu Petru - Luka 24:31-35.

4). Jedanaestorici učenika na večer uskrsnuća, nedjeljau - Marko 16:14-18; Luka 24:36-44; Ivan 20:19-23

5). Jedanaestorici "Osam dana kasnije" - Ivan 20:26-29

Iz gore navedenog vidimo da je Isus ciljano izabrao nedjelju za svoje sastanke sa učenicima. (postoje dva teksta koje ne govore o kojem se danu radi Ivan 21 i Djela 1,6-10, ali vjerovatno je i tu riječ nedjelji).

Isus je uskrsnuo u nedjelu. Duhovi su se odigrali u nedjelju. Crkva je rođena u nedjelju. Nedjelja je Dan Gospodnji, dan za euharistiju i prikupljanje novaca.Dj. 20.7,1Kor 15:2;16:2).

Jasno je da Isus nikad ni prije ni nakon uskrsnuća nije izdao zapovjed o suboti, već je za svoje susrete sa učenicima kao i sve važne događaje izabrao nedjelju.

Svi važni događaji nakon uskrsnuća događaju se u nedjelju:

1). Isus se nalazi sa učenicima u nedjelju (Ivan 20,19).

2). Toma prizanaje Isusa kao Gospodina i Boga (Ivan 20,27-28).

3). U nedjelju navečer Isus uze kruh, izreče blagoslov pa razlomi i dade učenicima kao kada je ustanovio Euharistiju (Luka 22,19) i njihove "oči su otvorene, a oni ga prepoznali" (Luka 24:31).

4). U nedjelju navečer Isus blagoslivlja učenike dva puta govoreći: "Mir vama" (Ivan 20:20, 26).

5). Iste nedjelje navečer navečer Isus: "... dahne u njih i reče, 'prime Duha Svetoga'" Ivan 20:22.

6). U nedjelju navečer je Isus dao svojim učenicima crkvene vlasti da proglasi oproštenje onima koji vjeruju u njega po evanđelju (Iv 20,23).

Zašto se učenici sastaju u nedjelju?

1.Zato što nedjelja sada ima simbolički značaj za učenike.

2.Zato što je Isus uvijek izababrao nedjelju za susret sa apostolima.

3.Isus je mogao izabrati subotu za sastanak sa učenicima, ali to nije učinio, kao što se ni apostoli, ni apostolski oci, ni kršćani svih stoljeće nisu nalazili subotom, nego nedjeljom. Subota je kao znak Staog saveza ispunjena (Izlazak 37,17, Hebrejima 8,13).

Je li zapovjed o svetkovanju subote ikad u Novom zavjetu ponovljena, je li Isus ikad izdao zapovjed o svetkovanju subote?

Nije.Od deset zapovjedi jedino subota nikad u Novom zavjetu nije ponovljena, ostalih devet je Isus ponovio:

1. zapovje da nemamo drugih bogova (50 puta, idolopoklonstvo osuđeno 12 puta)
2. zapovjed ne izusti ime gospodina Boga svojega uzalud (tri puta)
3. subota niti jednom.
4. zapovjed poštuj oca i majku (šest puta)
5. zapovjed ne ubij (šest puta)
6. zapovjed ne učini preljubu (12 puta)
7. zapovjed krađa (sedam puta)
8. Zapovjed lažno svjedočenje (četri puta)
9. i 10. zapovjed, lakomost, (devet puta).


Zašto se zapovjed o suboti u Novom zavjetu nikad ne spominje?
Kada se u Novom zavjetu nabrajaju grijesi, subota je uvije odsutna.
Marko 7:21-22 13 Isus nabraja grijehe, SUBOTE NEMA.
U Rimljanima 1:29-32 20 navedeni grijesi radi kojih se neće ući u kraljevstvo nebesko, SUBOTE OPET NEMA.
U Galaćanima 5:19-21 popis od 15 grijeha,u 2. Timoteju 3:1-4 čak 18, SUBOTE OPET NEMA. I NEMA.

Zašto Novi zavjet nigdje ne uči da se mora poštovati zapovjed o suboti?

Zašto Novi zavjet o suboti šuti?

Zašto se nidgje u Novom zavjetu kršenje subote ne osuđuje kao grijeh?

Zašto zapovjed o suboti nije još samo jednom ponovljena u Novom zavjetu?

Ako je subota toliko važna, zašto je Isus nije spomenuo u govoru na gori ili bilo kojoj drugoj propovjedi?

Zašto Isus nikad nije ponovio zapovjed o suboti?

Zašto apostoli nikad nisu izdali zapovjed o suboti?

Zašto na Jeruzalemskom saboru nema zapovjedi o suboti ili osude kršenja subote?


Neki će reći da je zapovjed o suboti bila Židovima dobro poznata, PA DA SE ZATO NE PONAVLJA ali bile su im poznate i ostale zapovjedi, pa su ponovljene. U ostalom da li je Novi zavjet pisan samo za Židove? Ako su Židovi uzimali zapovjed o suboti zdravo za gatovo, šta je sa poganima koji su također činili prvu crkvu? U Novom zavjetu (koj nije katekizam, kao ni Biblija niti pokušava biti jedini izvor vjere) postoje brojne upute koje se odnose na moral, etiku, misu, euharistiju, crkveni red, obiteljski život. Zašto bi tako nešto važno kao držanje subote bilo zanemareno? Čak i o obrezanje koje je prethodilo Zakonu i suboti se raspravlja i u poslanicama i na apostolskom saboru.

Jedan od klasičnih subotarskih argumenata je da je i Isus držao subotu, pa moramo i mi. Međutim takav način argumnentacije je pogrešan. Isus je bio obrezan, jeo košer hranu, slavio pashu, hanuku i ostale praznike, prinosio žrtvu u Hramu… Jesmo li i mi sve to dužni činiti? U Galaćanima 4,4-5 piše da je Isus živio po Zakonu da nas odkupi od Zakona.

"Ali kad dođe punina vremena, posla Bog Sina svojega, rođena od žene, postavljena pod zakon, Da otkupi one, koji su bili pod zakonom, da primimo posinjenje". Galaćanima 4,4-5

Je li dekalog (deset Božjih zapovjedi) vječan?

Subotari često tvrde da su deset zapovjedi vječne, ali da li je tako? Ne, Zakon nije vječan, a u poslanici Glaćanima objašnjava se svrha Zakona:
"Što je, dakle, bila je svrha zakona? Dometnut je poradi prekršaja dok ne dođe potomak, kojemu je bilo dano obećanje, određen po anđelima, rukom posrednika…“ Galaćanima 3,19

Zakon je došao 430 godina nakon obećanja.

A ovo velim: "Zavjeta, koji je od Boga potvrđen, ne dokida zakon, koji je postao poslije četiri stotine i trideset godina, tako da se poruši obećanje. Jer ako je baština od zakona, onda nije od obećanja; a Abrahamu se je Bog milostiv iskazao obećanjem. Galaćanima 3,17-18
Zakon je ima svoj početak(430 godina nakon Abrahama) i kraj (kada je Obećeni došao).

U Poslanica Rimljanima Pavao kaže da ne može biti grijeha prije Zakona:
„Zato kao što po jednome čovjeku uđe u svijet grijeh, i po grijehu smrt, i tako smrt prijeđe na sve ljude, jer svi sagriješiše, Jer je grijeh bio u svijetu do zakona; ali se grijeh ne računa, kad nema zakona. Nego je vladala smrt od Adama sve do Mojsija i nad onima, koji ne sagriješiše prijestupom sličnim kao Adam, koji je prilika onoga, koji je imao doći.“ Rimljanima 5:12-14

U Starom zavjetu zaista stoji riječ olam uz subotu, ali ista riječ stoji i uz obrezanje. Riječ može označavati vječnost, ali i veliko vremensko razdoblje kao što je ovdje slučaj (preko 1000 godina).