|
PROPOVJEDNIK O SEKSU
Pišem ove zapise pored puta jer znam da ljudi danas nemaju koncentracije. Ne pišem studije – njih pišem na drugom mjestu – ali mislim da su ove note, crtice korisne.
Pročitajte Prop 2, 1-9. Uvodi priču sa ohrabrivanjem samog sebe da se preda radosti i zadovoljstvu. I to mu je dah (nepostojano), kao i smjeh i tjelesno zadovoljstvo u vinu. Kontrolirao je svojim umom i ludilo (pravio se lud), ne samo ove stvari. Vršio eksperiment nad samim sobom. Kohelet govori kako je riješio problem vode – jer je to pustinjska zemlja, sjetite se Nabukodonozora (Semiramidini vrtovi) – nakupio zlata i srebra. Sada dolazimo do problema: veli, stih 8, da je sakupio pjevače i pjevačice, ali i ono što je zadovoljstvo ljudima, brojne konkubine.
Konkubine, koje stoje u originalu, brzo su isparile. Cenzura. Nisu nestali zlato i srebro i ostala materijalna dobra, ali su konkubine izbrisane. Može bogatstvo i alkohol, ne mogu žene. Hebrejski termin je šidah (שִׁדָּה) i označava ženu, ljubavnicu, konkubinu, harem, tj. ženu iz harema. Dolazi vjerovatno od šad (שַׁד), dojka, sisa, ispupčena sisa (bradavica). Šidah je hapaks koji se nalazi samo u Prop. Kohelet se poziva na Solomona, 1Car 11, 1-3 koji je imao 700 žena i 300 konkubina, inoča (pilegeš, פִילֶגֶשׁ). Naravno da je ovaj broj pretjeran, jer niko ne može da opslužuje 1000 žena. To ni zec ne bi mogao! I zamislite te nesrećnice koje čekaju na red jedanput godišnje...
1Car je programska knjiga i tu se hvali Solomon kao potentni kralj; zato žene i konkubine ostaju. U maskilističkoj kulturi se hvali osvajanje žena. Kohelet ima drugačiju svrhu, pa te žene nestaju u prevodu. Ironično je da nestaju kao što u njegovim promišljanjima sve je kao para, nepostojano. No, uz sve prepuštanje zadovoljstvima, pamet, mudrost ga nije napustila.
Već u najstarijem prevodu hebrejske Biblije, u Sedamdesetorice, nemamo pomjena o inočama. Tamo stoji: ἐποίησά μοι ᾄδοντας καὶ ἆδούσας καὶ ἐντρυφήματα υἱῶν ἀνθρώπων, οἰνοχόον καὶ οἰνοχόας·. Kohelet je sakupio pjevače i pjevačice, sipače i sipačice vina. Ni Jeronimova Vulgata nije sretnija, pa prevodi sa: scyphos et urceos in ministerio ad vina fundenda (vaze i bokali za sipanje vina). Nema konkubina za koje Kohelet veli da su zadovoljstvo muškarcima, ljudima. Istini za volju, šidah se može prevesti i sa muzički instrumenti – može se svirati i po ženama – ali kad već znamo da je u starijoj knjizi, 1Car, Solomon imao 1000 žena, onda ga ne treba držati za Hendla, nego da je tjelesno uživanje uključeno sa odnosom sa ženama.
Prevodi su naknadna elaboracija izvornih tekstova. Trenutna potreba, odnosno prihvaćeni pogled na svjet, Weltanschauung, vrši nasilje nad tekstom koji bi trebalo da ima autoritet koji dobija na osnovu drevnosti, tradicije. To, naravno, nije naučni pristup. Kako je malo onih koji se bave naukom, onda vlakovi prolaze. I to nije tragedija; naučnik je voyeur, trudi se da razumije mentalitet određene epohe.
Vrijeme se promjenilo, tako da su konkubine postale posude za sipanje vina ili muzički instrumenti. Evdemonizam kome je Kohelet naginjao, jer ga ističe u više navrata, nestaje. Pogotovo sa hrišćanstvom koje je pretrpelo platonistički uticaj. Tjelo je nestalo, kao i ove konkubine. Dionizijsko, kako je Niče nategnuto tvrdio, polako je isparivalo. Sokrat je znao i za dionizijsko.
|
Login
Registracija
FAQ
Traži
