SDPovac je napisao/la:
U svakom slučaju, ne može se negirati da Dragan Primorac jest uživao potporu Crkve kada je bio predsjednički kandidat
Pošto nastavljaš sa nebulozama, slijedi opomena i ujedno zadnja molba za razumnu raspravu.
U vezi teme, državni zakoni se mogu mijenjati, no ljudski život nije pitanje zakona. O početku ljudskog života pisao je sa stanovišta bioetike biskup Pozaić, i šire objasnio stav Crkve.
Učiteljstvo Crkve nauča pravo na život od samog začeća, naučava da je ljudski život neprekinuti tok od svojega početka, da tu nije u pitanju neko zasebno učenje Katoličke crkve, već da je u pitanju temeljna vrednota.
Moderna biološka i medicinska postignuća govore da je začeće jedini presudni trenutak u nastajanju novog čovjeka. Tu je određen genetski zakonik, svojstvo i obilježje nove osobe. U tom su trenutku unaprijed određena svojstva novog pojedinca: boja kože, očiju, kose, izraz lica, tjelesni izgled... U tom trenutku novi je pojedinac, čovjek, određen konačno i nepovratno.
Sva novost nakon začeća sastoji se u razvijanju i dozrijevanju novog bića. Kasnije više nema nikakve bitne promjene, nikakve genetske izmjene. Zahvaljujući urođenom počelu usmjerenosti određenom cilju, započeti će život proći od zigote preko fetusa do odraslog čovjeka, samo ako ga nešto ili netko na tom putu nasilno ne spriječi.
U novije vrijeme često se mjerilo smrti - gubitak ili prestanak rada mozga, prenosi na određivanje početka ljudskoga osobnog života. Zaboravlja se gdje je razlika. Tamo gdje je djelatnost mozga nepovratno izgubljena ne govori se o živoj osobi. No život u nastajanju još nema, ali će imati mozak. Sav je njegov razvoj usmjeren na to — ako ne bude ometen. Zato teorija hominizacije koja ovisi o razvoju moždane kore ne pribavlja razlog da se embriju oduzme temeljno pravo na život.
Pojedinac, čovjek koji posjeduje razumsku ljudsku narav, ne mora uvijek biti razumski i svjesno djelatan da bi bio priznat kao osoba. U suprotnom ni oni koji su umjetno lišeni svijesti, bar u to vrijeme, ne bi bili osobe. Zato govoreći o nekom biću kao osobi, treba svratiti pažnju na njegove stvarne sposobnosti i njegove još neiskazane i neostvarene mogućnosti.
Ostvariti oplodnju, začeće, znači ostvarili novo ljudsko biće. Možemo ga zvati embrij ili ljudski embrij ili plod, to mu ne
mijenja narav, samo mu označuje stanje tek početnog razvoja, taj je embrij već sada ljudsko biće.
Nadam se da će ovo šire objašnjenje koristiti da se ne vraćamo stalno na ista pitanja. Stav Crkve je da život počinje začećem, no to nije samo stav Crkve, već je i Etičko povjerenstvo Petrove bolnice jednoglasno dalo isti odgovor, a znanost je sve više u mogućnosti proučavati najraniji razvoj čovjeka. U vezi pojedinih specifičnih slučajeva treba reći da je Crkva uvijek za život i da je svaki život jednako vrijedan.