Katolički odgovori

Križevački biskup msgr. Nikola Kekić uspostavio je dalmatinski vikarijat želeći obnoviti grkokatoličanstvo na Mediteranu.
Velike crkve u Kričkama, Baljcima i manju u Vrlici koje su služile grkokatolicima od 1832. godine, spalili su i djelomično razorili četnici 1942.


Otac Milan Stipić pred ruševinama crkve Bogorodičina Pokrova u Kričkama

Koliko znamo o našoj braći grkokatolicima na Mediteranu?

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Isječak služenja liturgije u Splitu! Grko-katolici Križevačke Eparhije http://www.youtube.com/watch?v=7vFyhQnU ... re=related

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Može li se na ovom mestu izneti istorijat nastanka unijata, konkretno u ova dva dalmatinska sela?

_________________
"Sad je tren velikih odluka! Bolje živjeti 100 godina kao milijunaš, nego 7 dana u bijedi!"

O stvarnoj povijesti grkokatolika svakako, ali ako ti iz nekog razloga ne možeš prihvatiti ni izgovoriti objektivan, službeni naziv "grkokatolici", "Grkokatolička Crkva", onda ne možeš ni pisati o objektivnoj povijesti.

To nije objektivan naziv. Mi ih nikada nismo i siguran sam da ih nikada nećemo nazivati grkokatolicima.
Pravoslavna crkva za tu grupaciju ima svoj objektivan naziv.
To što oni sami sebe nazivaju grkotalicima takođe ne menja stvar, jer je njihova istorija i naša istorija i tiče se i nas i imamo pravo na tumačenje svoje istorije.

Dalje, ja nemam nameru pisati objektivnu povijest (niti mislim da tako nešto uopšte postoji), želim samo izneti neke istorijske činjenice koje su inače lako proverljive jer 19. vek nije bio tako davno.

_________________
"Sad je tren velikih odluka! Bolje živjeti 100 godina kao milijunaš, nego 7 dana u bijedi!"

Osvrt na događanje iz 2009 s http://dernis.info/aktualnosti/aktualno ... oravu.html
Možda je netko prolazio kroz Kričke prošle subote u popodnevnim satima te se zapitao otkud autobusi, auta i lijep broj ljudi kod crkve u ovom kraju poznete kao „Roga“ u Kričkama. Mladi ne pamte, a nažalost, slabo i znaju o kojoj, bolje rečeno čijoj crkvi je riječ. Znaju za ruševinu zvanu „Roga“, ali o zajednici kojoj je pripadala i pripada malo je poznato. Zaborav proteklih godina učinio je svoje. Riječ je o crkvi Pokrova Bogorodičina koja pripada grkokatoličkoj zajednici u Hrvatskoj, a grkokatolici su katolički puk istočnog (bizantskog) obreda. Danas ih je u Hrvatskoj malo, u našem kraju su iščezli, ali spomenuta crkva, kao i ona u Baljcima, svjedoče o nekad živoj prisutnosti grkokatoličkog puka u Petrovu polju.

Crkva je porušena u vihoru drugog svjetskog rata, a političko – nacionalistička strujanja prisutna među narodima i narodnostima umjetne tvorevine zvane SFRJ učinila su da zajedno s kamenom iščezne i ona živa crkva naroda. Grkokatolici su proganjani, istjerivani i ubijani, a uspomena na njih polako je počela blijediti. Zaborav je učinio svoje. Zahvaljujući Bogu, ali i neumornom zalaganju grkokatolika, prognanih i preživjelih daleko od svojih petropoljskih ognjišta, sazrijelo je vrijeme za obnovu zgarišta i uspostavu sjećanja na grkokatolički puk ovog kraja, iz čijeg gnijezda je poletio i danas slavni naš sugrađanin Stojko Vranković. Autobusi, auta i ljudi, spomenuti na početku, kod „Roge“ su skupljeni da obilježe službeni početak radova obnove crkve i župnog dvora, koji je jedno vrijeme poslije drugog svjetskog rata služio i kao škola u Kričkama.

Molitvu Presvetoj Bogorodici, Moleben, predvodio je vladika Nikola Kekić, grkokatolički biskup sa sjedištem u Križevcima u zajedništvu sa ocem protojerejem Milanom Stipićem, zaduženim za preostali grkokatolički puk na području cijele Dalmacije. Nazočne je pozdravio i drniški gradonačelnik Ante Dželalija. Bogatstvo je u različitosti. Stoga je lijepo bilo vidjeti grkokatoličke svećenike i narod kao hodočasnike u zajdništvu s domaćim rimokatoličkim pukom i njihovim pastirima. Vrijeme je neumoljivo i zaborav čini svoje, no sjećanje ipak živi. No živi samo u nama i kroz nas. Stoga smo svi pozvani nastupiti suprotiva zaboravu.

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Grkokatolička Crkva je dio opće, Katoličke Crkve, ali se unutar nje ravna prema vlastitom crkvenom pravu (Eccllesia sui iuris), što joj daje neke organizacijske, disciplinske i liturgijske osobitosti. Sav je teološki nauk i podložnost papi unutar Grkokatoličke Crkve zajamčena, što Grkokatoličku Crkvu čini specifičnim dijelom Katoličke Crkve. Sličan status kao grkokatolička Crkva, unutar katoličke Crkve imaju i neke druge crkve na istoku, kao npr. Kaldejska Katolička Crkva u Iranu i Iraku, Maronitska Crkva u Siriji i Libanonu, Armenska Katolička Crkva u Armeniji itd.
Katolika bizanstkog obreda (Grkokatolika) uvijek je bilo u Hrvatskoj i oni su liturgijskom bogatstvu i crkvenom životu u našoj domovini dali nemali doprinos. Značajan se događaj zbio u Marči kod Čazme 1611. godine kada je znatan dio do tada pravoslavnog življa, pod episkopom Simeonom Vratanjom, prešao na katoličanstvo, pridruživši se Grkokatolicima.

Najviše Grkokatolika u Hrvatskoj živi u Zagrebu, zatim u Samoboru, na području Žumberka uz granicu sa Slovenijom, zatim u Križevcima i Slavoniji. U Dalmaciji su postojala tri grkokatolička sela u blizini Drniša u kojima se tek nedavno počelo s obnovom porušenih crkava.

Razlog zašto je malo grkokatolika na ovim prostorima je u ratnim zbivanjima (nekoliko proteklih ratova), kada je na najgori način izašla na vidjelo velika netrpeljivost pravoslavaca prema ovim vjernicima. Grkokatolici su proganjani, istjerivani i ubijani i to je velika mrlja i u nebo vapijući grijeh onih iz srpske pravoslavne crkve koji su takvo što poticali ili činili.

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Otvorena je službena stranica križevačke eparhije, na kojoj se mogu pronaći vijesti i informacije o grkokatolicima i grkokatoličkom obredu:
http://www.krizevacka-eparhija.com/

Zaista, nisam znala da području Drniške općine, postoje grkokatolici, i koliko ih danas ima, ako ih ima...?

_________________