Rade Kumitkata je napisao/la:
Ja vjerujem da je bas za sest dana sve stvoreno.
Tvoje vjerovanje nije u suprotnosti sa katoličkim naukom, i katolici su slobodni tako vjerovati. Ni crkveni oci nisu o tome bili jednoglasni, npr. sv. Augustin piše
"Vidimo da naši obični dani nemaju večeri bez zalaska sunca, niti jutra bez izlaska sunca, ali prva tri dana su prolazila bez sunca, budući da je opisano da je sunce stvoreno četvrtog dana."
"Barem znamo da se [dan stvaranja] razlikuje od običnih dana s kojim smo upoznati"Biblija nije prirodoznanstvena knjiga, no, valja naglasiti da joj nije ni svrha da daje čitatelju prirodoslovne informacije, nego joj je cilj da čovjeka vodi do spasenja. Isto tako, Crkvi je zajamčena istina u granicama njezine zadaće, tj. upravo u poslu spasenja. Zato Crkva raspolaže onom istinom koja je nužna i dostatna za spasenje.
Biblijski pisac nema namjeru znanstveno pristupiti postanku svijeta, nego koristi termine lako shvatljive svojim sunarodnjacima pomoću kojih im istine o Bogu, svijetu i čovjeku želi što bolje približiti.
Enciklikom ''Humani generis'' iz 1950. dana je izričita sloboda katolicima da mogu istraživati evolucionizam i raspravljati o njemu. No, naglašeno je da se pod time ne misli i na tzv. filozofski evolucionizam, koji bi polazio od postavke kako je sve produkt slučaja, nego o prirodoznanstvenoj teoriji. Evolucija koja negira transcendenciju je neprihvatljiva. S druge strane evolucionizam ne isključuje pojam stvaranja, nego se protivi prirodoslovnoj teoriji koja zastupa stalnost vrsta.
George Coyne, isusovac koji je ujedno astrofizičar i donedavni ravnatelj Vatikanskog opservatorija, uspoređuje odnos Boga prema svijetu s odnosom roditelja prema djetetu. Roditelj mora pustiti da se dijete razvija, a isto čini i Bog sa svemirom. Zanimljivo je kako, iako antropomorfološki, Biblija govori o upravo takvom Bogu - koji se ljuti, koji odgaja, koji njeguje.
Za vjernika nije nužno točno znati sve detalje o počecima svijeta i čovjeka. Kršćani mogu biti sigurni da im je objavom dano sve što im je potrebno da postignu svoj cilj. Ta pak objava ne proizlazi iz naše rekonstrukcije početaka povijesti, pa stoga nije niti podložna znanstvenom osporavanju.
Jospeh Ratzinger je rekao:
"Problem stvaranja svijeta za šest dana nije kamen spoticanja u odnosima između suvremene znanosti i vjerovanja. Biblija nam jasno govori da je to tek teološka shema koja ne želi jednostavno prepričati povijest stvaranja. (...)
Stvaranje je prikazano u slikama zato da uvidimo ono što je bitno, odnosno da je svijet nastao iz Božje moći i da je on djelo Božje. Drugo je pitanje kako je to stvaranje teklo. To pitanje Biblija ostavlja otvorenim."