Katolički odgovori

Papa Franjo imenovao je kardinala Roberta McElroya washingtonskim nadbiskupom, nakon što je umirovio kardinala Wiltona Gregoryja. Kardinal McElroy imenovan washingtonskim nadbiskupom kako bi se suprotstavio Trumpu, a radi se o problematičnom kleriku koji smatra da rastavljeni i ‘ponovno vjenčani’ te pojedinci koji aktivno vode homoseksualni stil života mogu primati svetu pričest. Doista, McElroy se odlučno protivi crkvenom nauku koji osuđuje homoseksualne aktivnosti i pri tome osuđuje Katekizam Katoličke crkve jer, prema njemu, koristi ‘vrlo destruktivan jezik’. Nadalje, kardinal podržava rad ozloglašenog zagovornika LGBT zajednice o. Jamesa Martina i sugerirao da istospolni ‘brakovi’ mogu ‘obogatiti živote’ sudionika.
Kardinal je također otvoreni zagovornik promjene crkvenog nauka o sakramentalnom ređenju žena za đakonise, koristeći Sinodu o sinodalnosti kao platformu za pozivanje na ‘promjenu paradigme’ o „uključivanju žena u Crkvu“.
https://www.quovadisecclesia.com/kardin ... io-trumpu/

Za papu nisu ni lijevi (kao slobodna dalmacija), a ni desni (quo vadis ecclesia i slični...) jer papa ide ravno i to dobrim putem. Sve ostalo su dezinformacije.

za njega su neoliberali
Možda se Uzinić nada pontifikatu?

Dana 10. veljače 2025. papa Franjo je napisao pismo biskupima Sjedinjenih Američkih Država, izrazivši oštru kritiku prema politikama deportacije administracije Donalda Trumpa te izravno izazvavši potpredsjednika J.D. Vancea zbog njegovog teološkog opravdanja tih postupaka. Međutim, papa Franjo ostao je relativno tih tijekom prethodne administracije predsjednika Bidena, unatoč njegovom jasnom i ponovljenom zalaganju za pobačaj, rodnu ideologiju i druge politike koje izravno i ozbiljno proturječe katoličkom učenju. https://www.quovadisecclesia.com/napadi ... -katolike/
Kako žalosno. Možeš ponavljati spasonosni nauk Isusa Krista, možeš veličanstvenim bogoštovljem uzdizati duše Bogu, možeš ukazivati na predivne riječi i živote svetaca, a odlučiš biti još jedna nevladina udruga, ponavljati aktualne fraze blazirane elite koja te prezire, sakupljajući mrvice pozornosti. http://tomablizanac.blogspot.com/2025/02/gulas.html

Nakon više desetaka zapaljenih crkvi u Kanadi, optužbi za "genocid" te isprike pape Franje, sada izgleda da "masovne grobnice" sa "stotinama domorodačke djece" uopće ne postoje.
https://www.bitno.net/vijesti/svijet/ka ... IrA1LekIlQ

Sigurno se nada, ali valjda neće tako biti.

Papa Franjo o Duhu Svetom i karizmama:

"...kad je riječ o karizmama treba odmah odbaciti jedno pogrešno shvaćanje a to je da ih se poistovjećuje sa zapanjujućim i izvanrednim darovima i sposobnostima. To su, naprotiv, obični darovi – svaki od nas ima vlastitu karizmu – koji dobivaju izvanrednu vrijednost ako su nadahnuti Duhom Svetim i uosobljeni u životnim situacijama s ljubavlju. To tumačenje karizme je važno, zato što mnogi kršćani, čim čuju da se govori o karizmama, doživljavaju tugu i razočaranje, jer su uvjereni da ih nemaju i osjećaju se isključenima ili kršćanima drugog reda. Ne, ne postoje kršćani drugog reda, to ne, svaki pojedini ima svoju osobnu pa i zajedničku karizmu. Takvima je već sveti Augustin u svoje vrijeme odgovorio vrlo rječitom usporedbom: „Ako voliš – govorio je svom narodu – to što posjeduješ nije nipošto malo. Naime, ako voliš jedinstvo, sve što netko u njemu posjeduje, posjeduješ i ti! Samo oko, u tijelu, ima sposobnost vidjeti; ali vidi li možda oko samo od sebe? Ne, ono vidi preko ruku, preko nogu i preko svih udova“.

"Moramo ponovno otkriti karizme, jer to vodi do toga da se promicanje laikata, a posebno žena, ne shvaća samo kao institucionalnu i sociološku činjenicu, već u njegovoj biblijskoj i duhovnoj dimenziji. Laici nisu na zadnjem mjestu, to ne, laici nisu nekakvi vanjski suradnici ili „pomoćne jedinice“ klera, to ne! Oni imaju svoje karizme i vlastite darove kojima mogu pridonositi poslanju Crkve."
https://ika.hkm.hr/novosti/papina-kateh ... studenoga/

Prema tome, karizme nisu samo pojam koji se veže uz karizmatski pokret ni uz koji drugi pokret. Svatko od nas je pozvan otkriti vlastite karizme (potrebno ih je izmoliti) i otkriti na koji način Bog poziva svakog od nas da služi zajednici, tj. Crkvi.

Gotovo nezapažen u našim hrvatskim medijima ostao je govor pape Franje na općoj audijenciji 12 rujna ove godine u dvorani Pavla VI.
Sudionicima audijencije papa Franjo je govorio kako se ljudi našeg vremena ne dive više prirodi, nego ju „proždiru“.
Osim tog čudnog odnosa prema prirodi, papa je progovorio o bolestima našeg doba. Bolesti trošenja i robovanju mobitelima.
„ Bolest trošenja. To je naša bolest! Jedva čekamo da se dokopamo najnovije aplikacije, ali više ne znamo imena susjeda, a još manje znamo razlikovati jedno stablo od drugoga. I što je još teže, tim se načinom života gube korijeni, gubi se zahvalnost za ono što postoji i za one koji su nam to dali. Da ne bismo zaboravljali, moramo se vratiti promišljanju; da nam bezbroj beskorisnih stvari ne bi odvraćale pozornost, potrebno je ponovno pronaći tišinu; da se srce ne bi razboljelo, treba znati stati. Nije to lako. Na primjer, trebamo se osloboditi robovanja mobitelu kako bismo pogledali u oči onima oko sebe i stvorenja koja su nam dana, rekao je Papa. Kontemplirati, nastavio je Sveti Otac, znači dati sebi vremena za šutnju, molitvu, tako da se duši vrati sklad, zdrava ravnoteža između glave, srca i ruku; između misli, osjećaja i djelovanja. Kontemplacija je protuotrov za ishitrene, površne i neuvjerljive odluke. Onaj tko kontemplira uči osjećati tlo na kojem stoji, shvaća da nije sam na svijetu i bez smisla. Otkriva nježnost Božjeg pogleda i shvaća da je dragocjen. Svatko je važan u Božjim očima, svatko može preobraziti djelić svijeta zagađenog ljudskim proždrljivošću u dobru stvarnost koju želi Stvoritelj. Oni koji znaju kontemplirati, zapravo ne sjede besposleni, nego čine nešto konkretno. Kontemplacija te vodi do djelovanja, do činjenja.“

Ovo je inače dio članka preuzetog s ove stranice Link koji govori o pošasti našeg doba koja se zove ovisnost o mobitelu.
Članak je vrlo zanimljiv i na kraju ima lijepa molitva za oslobođenje od te (i ostalih) ovisnosti.