Katolički odgovori

Čini mi se da je ova tema malo zapostavljena. Po ovoj ovdje anketi 87 bi glasalo protiv EU na budućem izjašnjavanju, možda tako i bude ako povećaju broj spotova u kojima Vesna Pusić objašnjava da bi trebali glasati "za".

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Ivan Miklenić u novom "Glasu Koncila" upozorava da je 22. siječnja blizu, a do tog vremena potrebno je "makar kakvo informiranje glasača o posljedicama njihove odluke". Navodi da propagiranje stava "za" i "protiv" nije ravnopravno "jer su se svi utjecajniji politički krugovi kao i najveća većina medija već davno svrstali ne dopustivši ni mirnu i demokratsku raspravu o svim prednostima i nedostacima pristupa Hrvatske u EU". Previše očito se izbjegavaju cjelovite informacije, "pa se svi hrvatski građani koji žele časno i odgovorno, po svojoj savjesti, donijeti svoju odluku moraju snalaziti da bi došli do što cjelovitijeg uvida."

Slažem se sa ovime, na TV-u možemo vidjeti samo nesuvisle reklame, nema nikakve kritike upućene pridruživanju, a takva kritička pitanja mogu se pročitati samo preko interneta. Ukratko, upitna je ekonomska isplativost ulaska u EU (Hrvatska mora plaćati veliku članarinu, starije članice dobivaju veće poticaje u poljoprivredi, pa druge članice više godina ne mogu biti konkuretne, itd.) i politička ravnopravnost (hrvatskih zastupnika bilo bi 1,6%, ubuduće će se odluke donositi većinom glasova od 55%, a pošto 6 najvećih članica čini 70% pučanstva Unije, ostalih 21 manjih članica neće moći utjecati na bitne odluke).
Sa vjerničkog stanovišta već je spomenuto da papina ohrabrivanja ulasku u EU nisu obvezujuće prirode, pogotovo ne da se sada, ishitreno, mora ući u EU, već svaki vjernik o tome treba odlučiti po svojoj savjesti, a to može tek kada je dovoljno informiran.

Svakom imalo razumnom biraču je ovo gore dovoljno!! http://www.youtube.com/watch?v=xJJXzN4t ... r_embedded

Hrast: Ne glasujte za ulazak u EU http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/hras ... -u-eu.html

U Hrastu drže da za glasanje protiv EU postoje tri razloga. Kao prvi navode nedostatak javne rasprave te premalo informacija i vremena zbog čega građani na referendumu, kažu, neće glasovati odgovorno i informirano već prema dojmu.

'Od sedam i pol godina pregovora Hrvatske s EU, građanima je posvećeno svega mjesec dana u kojima bismo trebali donijeti odluku. To je ponižavajuće i neprihvatljivo', ocijenio je Ilčić.

Drugi razlog zašto ne treba glasovati za EU, smatraju u Hrastu, jesu njezini neriješeni problemi, od gospodarskih do političkih, te drže da treba pričekati da ih EU riješi kako bi Hrvatska znala u kakvu zajednicu država ulazi.

I konačno, smatraju da su hrvatski političari, i prijašnja HDZ-ova vlada i ova današnja, nevjerodostojni u zaštiti nacionalih interesa te da njihovi postupci ne govore da su voljni i sposobni zastupati i obraniti hrvatske nacionalne interese u EU.

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Ne može se ne primijetiti velika panika koja je zahvatila ministricu vanjskih poslova te je počela ljudima otvoreno prijetiti ako ne glasaju "za"! Te nebulozne izjave su možda posljedice straha od velikog nezadovoljstva ljudi koje ona na terenu primjećuje. Međutim ministrica zaboravlja da je ona vlast koja po naravi stvari mora osigurati ljudima mirovine i plaće bez obzira ušli ili ne ušli u EU. Isto tako posve je jasno kako takva paničarska osoba (za sebe to ona otvoreno kaže) uopće nije podobna za ministricu takvog resora koji traži veliko umijeće i hladne živce u pregovorima i ako uđemo u EU. Ustvari paradoksalno se u zadnje vrijeme tvrdi kako je EU samo prilika da se izborimo za bolji život no tu borbu bi trebala prvenstveno voditi ministrica vanjskih i europskih poslova koja je paničarka i samim tim nesposobna za taj posao.

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Zanimljivo je pročitati razne izjave biskupa povodom referenduma o eu:
Požeški biskup Antun Škvorčević:
"Mnogi pitaju je li EU hrvatski strateški cilj? Utemeljena je uglavnom na gospodarskim interesima i ciljevima. I kao takva sigurno je krug našeg postojanja u koji je vrijedno ući. Ali, svjedoci smo kako može biti nesigurno kad se EU i druge politike svedu samo i prvenstveno na gospodarski element.
Euro zona i gospodarstvo Europske unije se klimaju. Pa se pitamo što treba misliti. Sad kad smo mi Hrvati na redu ući u puno zajedništvo unije, to se sve trese. Ne znamo treba li u to ići ili ne. Mnogi su nesigurni i zbunjeni.
Neki me uvjeravaju: Mi smo u takvom kontekstu. Nismo mi Švicarska ni Norveška, nego, mi smo Hrvatska. Naš je kontekst drugačiji. Pa je i najgora Europa najbolje rješenje za Hrvatsku", rekao je požeški biskup, upitavši jesmo li 'osuđenici' samo na taj krug života i takvih pitanja - ili postoji i neka druga strategija unutar koje se može rješavati pitanje naše nemoći.
"Vjerujem da će svatko od nas znati dobro prosuditi da Europska unija nije naš strateški cilj, nego naše hrvatsko sredstvo - da se dođe do ciljeva koji neće biti samo gospodarske, nego druge, više naravi.
(...)
Ali, važni su proizvodnja, trgovina i profit. Nije važan čovjek", sa žalošću je ustvrdio mons. Škvorčević, poručivši: "Bogu prvome treba vjerovati! Njegova strategija je čovjek kojeg je smislio mjerom svoje božanske ljubavi, a posvjedočio u Isusu Kristu.(...)
Osvrt o Hrvatskoj u svjetlu nove integracije požeški biskup zaključio je poticajem: "Kad bi se naša Europa sjetila Boga, pa Božje strategije uvela i u današnja razmišljanja i zakone - ne bi ovakva gospodarska kriza dovela do potresa da ne znamo više što ćemo s Europom ni eurom. Imali bismo gospodarska rješenja i dugoročne, Božje strategije o čovjeku. Hoće li u Hrvatskoj nastradati Božja strategija? Ako nastrada Božja strategija o čovjeku u Hrvatskoj, nastradao je čovjek. Nemojmo to dopustiti! Ne dopustimo da nas bilo tko zavede, a još manje da nas tko prevari - pa da vjerujemo tko zna kome, a ne Bogu svoje povijesti, koji nam je dokazao koliko je s nama i koliko je Bog za nas"


Đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić:
"Možemo se uvući u neke naše isključive stavove o tome kako Europljani prema nama postupaju i što o nama misle, ali mi jednostavno moramo živjeti s tom zajednicom naroda", smatra nadbiskup Srakić. Ujedno poručuje: "Valja nam ne samo držati se one toliko puta ponovljene rečenice – mi smo ionako oduvijek bili i ostali u Europi – jer u Europi postoji i Europska unija koja je ipak u određenoj nijansi drugačija u odnosu na europski kontinent, a nama jest mjesto u EU"


Zadarski nadbiskup Želimir Puljić:
"Politika je prolazna kategorija. Narod je trajna vrijednost, a Božja stvarnost i njegove vrednote su vječna kategorija. Pozdravljamo proces integracije, ujedinjavanja, približavanja, ali smo kritični prema isključivosti pojedinih elemenata. Teško će se Europa održati ako ne bude imala u vidu sve što sa sobom nosimo: svoju kulturu, prošlost, jezik, identitet; ako se bude bazirala samo na ekonomskim interesima i probicima. I oni su važni. Ekonomija nije zanemariva. Ali nije temeljna. Ima nešto što je jače, temeljnije. Crkva zastupa trajne vrednote, orijentirana je prema vječnim kategorijama. I ne bori se protiv prolaznih. Ukoliko one poštuju i podržavaju trajne kategorije koje su narodne, jezične, kulturne i ne niječu Boga i njegovu stvarnost, onda je Crkva za", rekao je mons. Puljić, istaknuvši da projekt stvaranja EU nije samo politički, nego i kulturološki, povijesni čin. Podsjeća da su i Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. rekli kako je Hrvatska već u tom procesu, sastavni dio Europe.
(...)
Crkva pozorno prati taj proces i podržava ga ako su u njemu zaštićene vrednote koje ona zastupa. Nije nam svejedno kakva će biti buduća Europa, ako se u njoj ne poštuju vrednote o čovjeku, obitelji, naši simboli i sve na čemu je Europa izgrađivana. Zabrinjava nas rastuća ravnodušnost u Europi u pogledu vjerskih problema. Zabrinjava nas kritika prema vjerskim simbolima, u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, gdje su se vodili sudski procesi smije li križ biti na zidu u školi. U Europi koja je izrasla na kršćanstvu to stavljati u pitanje? Nije poželjno takvo društvo, u kojem bi se to stavljalo u pitanje. Zato smo i kritični. Sad kad smo pred procesom glasovanja, žao nam je da nije bilo više vremena za raspravu, predstavljanje pozitivnih i negativnih elemenata. U tome je velika uloga i odgovornost medija. Trebalo je učiniti više. Ali, nismo protiv – jer to je naš krug, naša stvarnost."

Nadovezujem se na ovo, jer iako su mnoge stranke davale prijedloge glasačima kako glasati, za nas vjernike je najvrjedniji odabir prema vlastitoj savjesti. Ionako je ova medijska i politička propaganda bila uvelike promašena i rezultirala je jedino vrlo slabim odazivom birača, tj. nemotivacijom / ili namjernim ignoriranjem većine.

Uvjeren sam kako bi Meštrović, da sada radi kip "Povijest Hrvata" napravio kip sa crnom maramom na glavi.

Poslije vremena kraljeva, Hrvatska je jedva 20 godina uspjela kako tako ostati bar formalno neovisna. Ponosan sam što je to bilo za mojega života. Ad finem, erit extincta candela.
Sva sreća kako je domovina na nebu jedino bitna pa neka nam svima Bog pomogne, da se prema njoj odnosimo bolje i s više poštovanja nego prema ovoj zemeljskoj.

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Nemoj me krivo shvatiti: ali čemu takvi crni tonovi i crne marame...