Katolički odgovori

Ovih dana su neki predstavnici iz kruga umjetnosti izvršili neviđen pritisak na Gospićkog biskupa Milu Bogovića jer je Glavni odbor Crkve Hrvatskih Mučenika 15. svibnja 2008. donio odluku kojom se napušta projekt arhitekta Nikole Bašića i odlučuje za novi projekt. Izgled crkve prema Bašićevom projektu je prikazan na dvije sljedeće slike:


Kad vidim te slike sasvim mi je jasno zašto su morali odustati.
No te osobe iz Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske tvrdi da je novi projekt "FALSIFIKAT bez vrijednosti - posve neinventivna, znatno uvećana imitacija starokršćanske crkvice sv. Križa u Ninu, za koju s povijesno-umjetničkog i svakog drugog aspekta nema opravdanja'' te traže od premijera da radi 'zaštite prava na umjetnost' intervenira u slučaju projekta Nikole Bašića, po kojemu se trebala graditi Crkva hrvatskih mučenika.
Dakle uzimaju sebi pravo da određuju kakva se Crkva smije a kakva ne smije graditi, bez obzira na želje mnogih vjernika kojima se Bašićev projekt nije svidio. Eto kakva su vremena došla ne samo da je vjera u sjeni politike nego je sad i u sjeni umjetnosti. Ima li to smisla?

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Eh, ovdje se ne mogu s tobom složiti.

Crkvena arhitektura je kroz stoljeća bila vrhunac umjetnosti, i najveći umjetnici su gradili baš sakralne objekte. Kad gledam nove crkve, to je katastrofa, s umjetnošću nema veze. Rješenje za to nije kopiranje starih stilova. Staro ne znači nužno umjetnički vrijednije, druga je stvar što smo mi navikli na takve crkve. Ipak se nađe i novih kvalitetnih Crkava, i jedan od takvih prijedloga je ovaj koji vidite. On se umjetnički ne može mjeriti sa novim koji će izgleda graditi. Pa zar danas niti jedna Crkva ne može biti umjetničko remek djelo?

Što se tiče razloga odustajanja, oni su financijski, to sam mislio da se zna. Ovaj novi prijedlog je znatno jeftiniji. Istina, u srednjem vijeku je Crkva bila znatno bogatija i zato si je i mogla priuštiti najbolje od najboljega. To sad jest pitanje, da li biti skromna Crkva koja će graditi crkve što jeftinije, samo da se imamo gdje okuljati, ili ćemo što veličanstvenije i bogatije nastojati slaviti Boga.

_________________
"Potrebni su nam ljudi čiji će intelekt biti prosvijetljen Božjim svjetlom i kojima će Bog otvoriti srce kako bi njihov intelekt mogao progovoriti intelektima drugih ljudi, a njihovo srce moglo otvarati srca drugih." Benedikt XVI.

Ovdje se moram složiti sa Živcem, projekt od kojega se odustalo uglavnom zbog financija je neusporedivo kvalitetniji. Bila bi to svojevrsna ljepotica - svjedok vremena u kojem je nastala. Čistih ploha, skladne monumentalnosti, bez onih suvišnih i stupidnih arhitektonskih aplikacija koje smo navikli vidjeti na našim lošim ostvarenjima suvremenih sakralnih prostora.
No, nije točno da se ne može nači ''inspiracija'' u tradicionalnoj sakralnoj arhitekturi, samo ne na način kako je to zamišljeno kopiranjem crkve sv. Križa uz one neprimjerene balustrade.....
Sva jednostavnost i topli oblici starohrvatske sakralne baštine mogu se utkati u jedno suvremeno zdanje, ali je potrebno dvoje: dobar arhitekt i naručitelj s ukusom.
No, sve ove melodrame oko nepoštivanja struke su uglavnom vezane uz ono što se ne želi priznati - čisto lobiranje za bezobrazno preskup projekt na kojem se, s pretpostavkom na naivnost crkve, htjelo masno zaraditi.
Stoga, kako god bi onaj prvi projekt bio daleko bolji, drago mi je što se od njega odustalo, ali šteta da se nije našlo kvalitetnije rješenje....
Najsmješnije u svemu je uvlačenje premijera u cijeli slučaj. Istina, i on se zarazio predsjednikovim sindromom popovanja nad crkvom, ali to jedino može u vjetar, a naša jadna ''struka'' će jedno vrijeme kreketati pa se smiriti pod žabokrečinom korupcije i kriminala u koji su debelo uvučeni, te se javljaju isključivo kad je debela lova u pitanju, dok ih devastacije gradskih jezgi i spomeničke baštine previše i ne zanima, jer tih 30% od proračuna što stvarno završi u obnovi prava je sramota.

Dat ću i slike izgleda crkve prema novom projektu da svi možemo imati uvid u oba riješenja. Komentirat ću poslije.

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

_________________
Biti i ostati čovjek usprkos svemu - eh to je moja želja.

Zašto na slika prvog prijedloga nema zelenila i nebo je tmurno, a kod drugoga je priroda idilična? Iako to nema veze sa arhitekturom crkve, jako utječe na dojam koji slike ostavljaju.

Jedna stvar koja mi se ne sviđa kod drugog prijedloga je fasada. Zašto je jednolično bijela? Kamena fasada prvog prijedloga je puno ljepša, i odlično je uklopljena u moderne materijale.

_________________
"Potrebni su nam ljudi čiji će intelekt biti prosvijetljen Božjim svjetlom i kojima će Bog otvoriti srce kako bi njihov intelekt mogao progovoriti intelektima drugih ljudi, a njihovo srce moglo otvarati srca drugih." Benedikt XVI.

Crkva još nije gotova a ovo je samo model. Bilo bi odista neprilično kad bi građevina bila dovršena i posvećena, onda reći da je ružna.
No planovi se mogu komentirati.
Meni se ovaj Bašićev projekt ne sviđa nimalo. To je neka vrsta "trna na brdu". A kad gospoda iz Društva povijesti umjetnosti Hrvatske kažu da je ova druga falsifikat i replika, uzimam si za pravo reći da je prva verzija crkve kopija obeliska, ispred Lisinskog u Zagrebu. Samo ga je malo nakrenuo
Pored toga što mi je ružan on je i preskup za izgraditi ali i za održavanje kad je gotov.
I zašto je najednom normalno da Crkva Hrvatskih Mučenika mora biti "svjedok vremena u kojem je nastala" pa ona bi nas baš trebala upućivati na povijest i prošlo vrijeme kad su ti mučenici živjeli.

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Što nađoh to i stavih a vjeruj mi ove su još dobre kakvih je tamnih bilo. Zipa ovu:


Ako imaš kakvu drugu prikladniju stavi je slobodno ali pazi da ne razvališ format.



Čuj sve su to AutoCad slike koje ne moraju značiti da će baš tako biti. Moderne fasade su trajne i prema tome nije problem. No imala bi i ona kamenih detalja

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Evo nema malo bolja slika starog prijedloga:
http://www.d-a-z.hr/img/novosti-Crkva_H_Muenika1%20(1)-1224694210.jpg

Može li se to smanjiti da stane ovdje?

_________________
"Potrebni su nam ljudi čiji će intelekt biti prosvijetljen Božjim svjetlom i kojima će Bog otvoriti srce kako bi njihov intelekt mogao progovoriti intelektima drugih ljudi, a njihovo srce moglo otvarati srca drugih." Benedikt XVI.

Kad smo na području umjetnosti moramo biti svijesni da tu postoje neka pravila po kojima lako možemo ocijeniti radi li se o istinskom umjetničkom djelu ili je riječ o blefu, kiču, običnoj imitaciji. Svako vrijeme ima svoj duh koji ga, istina u jednoj širini, ali ipak omeđuje i umišljati si da se može nešto ponoviti na način kako se to radilo u nekoj prošloj epohi, a da ne bude tek isprazna imitacija, prava je iluzija.
U 19. st., nakon I.Vat. koncila, Crkva se okrenula svojem najsjanijem razdoblju u crkvenoj umjetnosti, gotici. Napravljene su reprezentativne građevine i imaju čak i svoju draž nakon toliko vremena, ali izvrsno se dadu raspoznati. U njima nema duha Srednjeg vijeka nego duh industrijskog stoljeća.
Iskreno stvarati može se samo u duhu vremena u kojem se živi. To ne znači da se ne može potražiti inspiracija u prošlosti. Dapače, osobno sam zaljubljenik u predromaničku hrvatsku sakralnu umjetnost i mnogi moji radovi su njome nadahnuti ( vidi najnoviji br. 5 ''Crkvena kulturna dobra'' u izdanju Glasa koncila a glasilo je Ureda za kulturna dobra nadbiskupije zagrebačke).
No, tvorevina o kojoj je riječ ne samo da želi biti imitacija crkve sv. Križa u Ninu nego je prenaglašeno poantirana nekim aplikacijama uzetim iz naše nacionalne povijesti pa sve djeluje više kao neki neuspjeli plakat nego li iskreno autorsko djelo koje je nastalo inspirirano starohrvatskom sakralnom arhitekturom.
Arhitektira, kao i ostala likovna umjetnost ima iste zakonitosti kao i glazba npr. Ono što je popularizaciju glazbene (ne)kulture srozalo na ono što ona danas jest u svim svojim segmentima je njezina komercijalizacija. Reproducira se ono što ide. U arhitekturi je takav pristup največe zlo jer ta ostvarenja ostaju tu kao svjedoci desetljećima i stoljećima, pa nije svejedno hoće li to biti neko istinsko umjetničko ostvarenje ili tek jeftina kulisa nekog prošlog vremena, ma kako nam ono bilo drago.

Umjetnost je područje čovjekovog djelovanja u kojem svi imaju pravo uživati ali i davati ocjenu pojedinog djela, bez obzira na to što, danas, umjetnici, povjesničari umjetnosti, kritičari itd samo sebi dozvoljavaju ocjenjivanje pojedinih djela. Umjetnost taj osjećaj za lijepo, Bog je darovao svakom čovjeku ali u različitoj mjeri pa je razumljivo da svatko na nju ima pravo. Bilo to da aktivno u njoj sudjeluje bilo da pasivno komentira.
Arhitektura pored toga nije samo umjetnički izričaj već ona mora biti i funkcionalna, mora ljudima služiti u ovom slučaju za održavanje Sv. Mise. Tim više vjernici imaju svoju ulogu u oblikovanju prostora koji im služi za vjerske svrhe. Ne može se u arhitekturi reći da umjetnost pripada umjetnicima a mi samo trebamo dati pare za ostvarenje tih umjetničkih zamisli.
Stvaranje u „duhu vremena“ prije svega se očituje u upotrebi novih materijala i načina gradnje no to ne znači da se mani „šiljak na brdu“ mora zbog toga sviđati.
Vjera je ono čemu arhitektura treba prvenstveno služiti kad gradi crkve, a ne biti talac umjetničkog izričaja nekih arhitekata.

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

Ako sam dobro razumio, Barnaba, a mislim da jesam; ono što ti predlažeš u umjetnosti ima i svoj naziv - pop-art. E, pa sad u arhitekturi baš i nisam vidio neko pop-art ostvarenje. Bilo bi vrlo zanimljivo, onak s velikim živopisnim muralima.......

Kad tako vučeš u likovnu umjetnost onda bi bilo dobro pogledati kako Ikonopisci (slikari ikona) moraju biti i duhovnjaci a ne samo umjetnici. Možda bi takvo što trebalo u crkvenoj arhitekturi a ne da se uporno klanjamo svjetovnim arhitektima koji nam kroje gdje ćemo se moliti.

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.

I toga je bilo u povijesti Crkve. Kada je konačno došlo do rascijepa između duhovnog i svjetovnog na Zapadu. Kada je svjetovna umjetnost krenula svojim putem, ostavivši duhovno kao relikt prošlosti, početkom 20.st. u benediktinskom samostanu u Beuronu rađa se novi crkveni stil inspiriran najviše gotikom, ali i romanikom. To je tzv. beuron (bojron). Arhitektura, slikarstvo i kiparstvo preplavilo je Europu. Nisu neka velika ostvarenja, ali bio je to posljednji pokušaj da crkva ima svoj stil. ''Duh vremena'' bio je jači.
Prava umjetnost treba biti iskrena. Tu nema kamuflaže i muljanja. Tako da, u koliko vidimo neko kvalitetno ostvarenje, a ne sviđa nam se, očito ili nemamo ukusa ili se ne prepoznajemo takvima kakvi jesmo.

Pogledajmo još neke projekte npr. Projekt nove crkve u Samatovcima (Bizovec). Projektant: "DIES" Valpovo, dipl. ing. Stjepan Ivanović.

Što mislite o njemu?

I o ovom iz Virovitice

Više na http://www.sv-leopold-mandic.com/projekt.htm

Tu je i izgrađena crkva Hrvatskih mučenika u Čavoglavama - tip bunker:


Crkva u Utrinama (Zagreb)

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.