Katolički odgovori

Mislim da su sinodalni oci izvrsno odradili svoj posao i da su vrlo jasno iznijeli na svjetlo dana mnogo toga što se krilo u potaji - od panične odbojnosti prema svemu što karakterizira današnjicu da izvrdavanja nauka Crkve. I odlično je što je Papa šutio i pustio da sve to ispliva. Ako se produbi i uozbilji priprava za brak i ubrza proces proglašenja ništetnosti braka gdje ta ništetnost uistinu postoji, puno se napravilo. A i lijevi i desni moraju kričat, tako su i Kristu radili.

Nema toga "blesimetra" (čitaj uređaja) koji bi dao istinsku sliku shvaćanja sakramenta ženidbe. Da ima, u današnje vrijeme bi možda 50% vjenčanih "palo" na testu.
Žalosno, ali vjenčanje u crkvi je postalo moda, za mnoge, a nisu ni svjesni na što se obvezuju riječima "Tako mi pomogao Bog, Bl. Dj. Marija i svi sveci Božji".
Ono što se ipak može pokušati, to je PRIPRAVA za brak. Tečaji postoje, no tko i kako ih vodi? Sve se svelo na ono "To se mora obaviti", drugim riječima proći radi reda.
Rezultat Sinode - ne samo da me zanima, nego se nadam da će zaključci biti sukladni realnim stanjem u Crkvu - mnoštvo brakova, zapravo, uopće nije valjano sklopljeno.
Međutim, nešto iz razgovora s jednim svećenikom:
Što ako je jedan bračni "drug" duboko svjestan svetosti (i značaja) toga sakramenta, za razliku od drugoga, kojemu je on samo najbanalniji ritual, maltene "cirkus koji se mora proći"?
Onog prvog bračnog druga, veže li položena zakletva, a razliku drugoga? Kakav je to onda brak - valjano sklopljen ili...???
Imaju sudionici Sinode velikoga i istinski ozbiljnoga posla....

Valjano sklopljen brak je onaj u kojemu oboje znaju što čine - da tako kažemo i to prihvaćaju. Što god jedna strana imala na pameti, nije dostatno. Primjer: ako jedna strana ne želi djecu, brak nije valjano sklopljen

Isto sam bio uznemiren tijekom sinode. Moglo se pročitati svašta i čuti svašta. Evo cijeli dokument sinode:

http://www.laudato.hr/Novosti/Vatikan/D ... ynodi.aspx

Užitak za pročitati i zahvaliti Bogu što uvijek prati Crkvu.

Većinom ljudi nisu shvatili da sinoda nema zadaću donositi odluke, već skupština biskupa na sinodi raspravlja, iznosi želje i proučava razna Crkvena pitanja. Tako i završava dokument:
"Izložena promišljanja, plod sinodskog rada koji se odvijao u velikoj slobodi i u stilu uzajamnom slušanja, imaju za cilj postaviti pitanja i naznačiti izglede koje treba razraditi i pojasniti u promišljanjima mjesnih Crkava (...). Ne radi se o donesenim odlukama niti o lakim perspektivama."

Kroz tu raspravu čini se da je Papa želio čuti stvarno stanje stvari, i ono negativno, kako bi onda na probleme u Crkvi mogao odgovoriti. A to će biti tek iduće godine, kada će se donijeti zaključci te nakon toga izaći i Papina pobudnica.
"Govoreći o napetostima, papa je naglasio kako bi bio zabrinut i tužan da ih nije bilo ili da se rasprava pretvorila u potpuno slaganje svih ili u lažni mir."

Toni1 je već naveo cijeli dokument sinode, od kojeg točke 52, 53 i 55 očekivano nisu prošle, ali treba ponoviti da se i u ostalim točkama ne radi o rješenjima i definicijama, već pitanjima i prijedlozima, a konačne odluke će donijeti papa sljedeće godine.

No, više od tog shvaćanje uloge sinode, u kriznim trenucima pokazalo se koliko tko ima vjere i povjerenja u Crkvu. Papa je upozorio na napasti tradicionalizma i liberalizma i dotaknuo se "različitih komentatora koji su „zamišljali kako će vidjeti Crkvu u svađi u kojoj je jedna strana protiv druge, sumnjajući u Duha Svetoga, pravoga pokretača i jamca jedinstva i sklada u Crkvi“, te istaknuo kako je upravo „Duh Sveti tijekom povijesti uvijek, po svojim Slugama, vodio lađu čak i kada je more bilo protivno i uzburkano, a sluge nevjerne i grešne“."

A problemi postoje i dalje, i samo se gomilaju, a odgovor Crkve je previše blag.

Što bi, po tvom mišljenju, trebao biti odgovor Crkve?

Početak i te usporedbe s modernim društvom su preblage (možda i suvišne), mogli su početi i drugačijim putem, jer su sada neke sadržajne konstrukcije takve da niti ja kao običan laik ne razumijem baš što je pjesnik htio reći.
Tražim nekakvu kritiku, uvid u probleme, proročki glas... Koliko je ova sinoda bila (neuobičajeno) medijski popraćena, toliko je sam dokument nekakva "mirna voda".
S druge strane, puno ima očekivanja od pastoralnih djelatnika, stalno je naglašen individualan pristup prema grješnicima, a kriza naviještanja se i ne spominje... Ne znam, što ti misliš, Saro?

Ajmo reć, ovo je poluvrijeme. Zapravo, mislim da je ovo poluvrijeme i trebalo poslužiti da stvari jasno, u Crkvi, isplivaju na površinu i da karte budu jasne i otvorene. S druge strane, koliko god nam svijet danas izgleda ne znam ni ja kakav, Crkva je poslana naviještati Radosnu vijest spasenja, tomu i takvom spasenju, a ne ratnički poklič uništenja. Problemi su veliki, nauk jest takav kakav jest s razlogom i treba ga cjelovito naviještati ne kao batinu, nego kao melem. Jer samo Evanđelje može ublažiti i liječiti užas u kojemu mnogi žive. I na svijetu danas ima toliko pakla da baš ne treba osobite mašte za ga zamišljati.
I zato sam zadovoljna poluvremenom i ne očekujem nikakve revolucionarne poteze - sve dobro i lijepo teško se rađa i polako raste, ali je sigurno, naravno za one koji ipak odluče poći za Evanđeljem, a ne sirenskim zovom propasti.

Ako je ovo poluvrijeme, onda znači da se utakmica vodi. Ne rat, ne bitka, nego okršaj dvije suprotstavljene momčadi, u kojoj će jedni pobijediti, a drugi izgubiti.
A druga utakmica je ona unutar Crkve.

Mislim da si previše doslovna shvatila što sam htjela reći. U Crkvi se ne vode ni utakmice ni ratovi. To što ima onih koji to priželjkuju ne znači da tako jest. I, zna se tko vodi Crkvu pa ne vidi razloge "dušobrižništvu" koje se znalo čuti i čitati iz nekih ustiju za vrijeme Sinode.

Utakmica je ne rješena, svakako da će jedni pobjediti a drugi izgubiti...?
To je jasno i običnom blenti !

_________________

A to što ima onih koji to "ne priželjkuju" (odnosno koji guraju glavu u pijesak, svoju a po mogućnosti i tuđe), i to isto ne znači da jest tako. U Crkvi se vodi rat od kad postoji, ali taj rat povremeno jenjava, a na mahove postaje izrazito mučan i strašan. A mi, nažalost, živimo u vrijeme užasa. Prave razmjere pojmit ćemo za par godina. "Ingemuit orbis, et arianus se esse, miratus est."

_________________
"U ovoj ciloj situaciji primjetio sam da se najteže nosu vjernici koji su privrženi nauku i tradiciji a u isto vrime sami sebi ne žele priznati da nešto ni u redu i kako spada, da Crkva puca po tašelima nego se prave da je sve u redu..."

Utakmica je gotova. Čeka se Suca da je poništi. Ustani Bože i brani svoju parnicu.

_________________
"U ovoj ciloj situaciji primjetio sam da se najteže nosu vjernici koji su privrženi nauku i tradiciji a u isto vrime sami sebi ne žele priznati da nešto ni u redu i kako spada, da Crkva puca po tašelima nego se prave da je sve u redu..."

Ono što je isplivalo na površinu je to da cca 60% biskupa na sinodi podržava onaj famozni član o prihvaćanju homoseksualaca uz vrednovanje njihove seksualne orijentacije (samo ne kao teškog grijeha, očito). Pa sad ti Saro probaj tu naći nekakvu ezoteričnu i samo tebi jasnu razliku između poklada vjere i navještanja ili šta već, samo da bi izgladila činjenicu da bi 60 posto biskupa prihvatilo ne osobe koje imaju porive (to je ono opravdano "Tko sam ja da sudim") nego koji prakticiraju sodomiju, kao članove Crkve, očito u tom smislu da bi imali pristup Svetoj Pričesti (jer kako bi ih drugačije mogli prihvatiti, ne valjda kao turiste!?). Neki su to već i napravili, npr. Timothy Dolan u New Yorku.

Crkva tone u kaljužu svijeta, samo se to sad naziva "navještanje", ili nekako tako? Vjerojatno Sara ima neki stručni naziv za to. Oprostite mi na ogorčenosti, ali ja osobno ne mogu shvatiti kako je to uopće moguće.

_________________
"U ovoj ciloj situaciji primjetio sam da se najteže nosu vjernici koji su privrženi nauku i tradiciji a u isto vrime sami sebi ne žele priznati da nešto ni u redu i kako spada, da Crkva puca po tašelima nego se prave da je sve u redu..."