Preegzistencija Isusa Krista.
Jovan 3,13 I niko se ne pope na nebo osim koji siđe s neba, sin čovječij koji je na nebu.
Da li je Isus Krist u tijelu od uvijek?
Postavio si (pre)teško pitanje. Što mi mali i smrtni ljudi možemo o tome znati?
Ovo pitanje je al-pari razmišljanju o tajni presvetog Trojstva i anegdoti o susretu sv. Augustina i dječaka koji je na obali mora pokušavao preliti more u malu rupu u pjesku.
Problem je u tome što za Boga ne postoji vrijeme pa je vrlo teško razmišljati iz vremenskog okvira o nečemu, odnosno nekome tko je bezvremenski.
Moglo bi se isto tako postaviti pitanje o preegzistenciji svakoga od nas. Prije nego nas je Bog stvoro bili smo dio njegova nauma, on je oduvijek znao da ćemo u nekom trenutku biti stvoreni.
Znači li to da smo oduvijek postojali, prije stvaranja kao dio Božjeg nauma, a nakon stvaranja kao stvorenja kakva jesmo?
Ovako razmišljanje povlači za sobom i niz drugih pitanja i otvara prostor za beskrajno mudrovanje koje na kraju neće dati odogovor za kojim težimo osim što će hraniti našu taštinu skrivenu u želji za spoznajom nečega što se spoznati ne može.