Katolički odgovori

Kanon Svetog pisma, Stari i Novi Zavjet utvrđivao se između 367. i 397. godine.
Za sastavljanje KSP bili su odlučni lokalni crkveni sabori u Hiponu ( današnji Alžir) i Kartagi( današnji Tunis).
U sastavljanju popisa nadahnutih svetih knjiga naše vjere su sudjelovali glavni crkveni oci i teolozi antike.

Sveti Atanazije Aleksandrijski ( umro 373.) jedan od najvećih teoeloga ranog kršćanstva je prvi 367.g. jasno naveo popis od 27 knjiga Novog zavjeta koji i danas koristimo

Sveti JERONIM ( umro 420.) učitelj Crkve, naše gore list , prevoditelj Vulgate, latinski prijevod Biblije je imao važnu ulogu u redakciji i standardizaciji teksta Biblije.

Sveti AUGUSTIN HIPONSKI ( UMRO 430.) je bio ključna osoba u potvrđivanju kanona!
Sudjelovao je , bio glavni teolog i biskup na saborima u Hiponu (393.), te Kartagi (397.) gdje je potvrđen današnji popis svetih knjiga Starog i Novog zavjeta!

Sveti AMBROZIJE Milanski , milanski biskup, čiji su govori obratili mladog manihejca Augustina na kršćanstvo, poslije mu je bio mentor je podržao crkvenu tradiciju i autoritet Crkve u tumačenju Pisma, te bio povezan s teološkim raspravama o nadahnutim spisima.

Za sada toliko , ima tu još nekoliko osoba, teologa , biskupa, crkvenih otaca koji su značajni za konačno sastavljanje i priznanje kanona SP.

evo još nekoliko patrista, teologa, biskupa Crkve koji su bili bitni za usvajanje kanona SP:

Sv. Epifanije Salaminski (†403.)

Biskup na Cipru, autor djela Panarion, u kojemu brani pravovjerje i spominje kanonske spise.

Sudjelovao u oblikovanju stava o tome koje su knjige autentične.

Sv. Grgur Nazijanski (†390.)

Jedan od Kapadočkih otaca; njegov popis novozavjetnih knjiga vrlo je blizak današnjem kanonu.

Njegov teološki autoritet imao je velik utjecaj u istočnim Crkvama.

Sv. Bazilije Veliki (†379.)

Također Kapadočki otac, brat sv. Grgura iz Nise.

U svojim djelima citira i brani kanonske spise te pomaže razlikovati priznate knjige od apokrifa.

Sv. Grgur iz Nise (†oko 395.)

Treći Kapadočki otac.

Nije direktno sastavljao popis, ali je teološki oblikovao razumijevanje nadahnuća i autoriteta Svetoga pisma.

Sv. Rufin Akvilejski (†410.)

Teolog i prevoditelj s grčkog na latinski.

Napisao O simbolu apostolskom, gdje komentira popise svetih knjiga i razlikuje kanonske od apokrifnih.

Sv. Inocent I. (†417.)

Papa od 401. do 417.

Vrlo bitna osoba u utvrđivanju kanona svetih spisa za katolike!

Svojim pismima potvrdio kanon koji su usvojili sabori u Kartagi i Hiponu, čime je taj popis postao općeprihvaćen u cijeloj Crkvi.

Proces nije bio djelo jedne osobe, nego višestoljetno razlučivanje u Crkvi.
Ali, Atanazije, Augustin, i Jeronim smatraju se trima najvažnijim ličnostima u konačnom oblikovanju i potvrdi kanona Biblije.

Atanazije Aleksandrijski: prvi dao točan popis (367.)

Augustin i sabori u Africi (Hipon, Kartaga): potvrdili popis (393.–397.)

Papa Inocent I.: potvrdio za cijelu Crkvu (oko 405.)

Jeronim: standardizirao prijevod (Vulgata), što je učvrstilo kanon u praksi.

Popis svetih knjiga se razlikuje kod kršćana
U katoličkoj, našoj Crkvi SP ima:

46 knjiga Starog zavjeta/saveza i 27 knjiga Novog zavjeta

https://leksikon.vjeronauk.net/2020/11/ ... ih-knjiga/

Zanimljivo je da židovi u svome kanonu SP imaju manje knjiga od nas katolika ( naš kanon SZ je veći od hebrejskog tanakha).
Židovi imaju 24 knjige , a u stvari 39 knjiga- koje su sadržajno iste kao u protestantskom Starom zavjetu.
Mi imamo 46 ( 9 knjiga više)

Protestantska Biblija ima 7 knjiga manje u Starom zavjetu u odnosu na katoličku Bibliju . Te se knjige u katoličkoj tradiciji nazivaju deuterokanonskim, dok ih protestanti često nazivaju apokrifima i ne smatraju ih dijelom nadahnutog kanona.

Knjige koje protestanti nemaju su:

Tobija
Judita
Knjiga Mudrosti
Sirah (ili Knjiga Sirahova / Eklesijastik)
Baruh (uključujući Poslanicu Jeremijinu)
Prva knjiga o Makabejcima
Druga knjiga o Makabejcima

Osim cijelih knjiga, u protestantskim izdanjima nedostaju i određeni dodaci u zajedničkim knjigama:
Dijelovi knjige Daniel (Molitva Azarijina, Pjesma trojice mladića, izvještaji o Suzani te Belu i zmaju).
Grčki dodaci u knjizi Estera.

Dok katolički Stari zavjet sadrži 46 knjiga, protestantski se oslanja na uži hebrejski kanon i sadrži 39 knjiga. Novi zavjet je identičan u obje tradicije i sadrži 27 knjiga.