Trenutno je u medijima aktualan "slučaj" Doris Pinčić koja je javno objavila da je svoje dijete udarila po guzi.
Pravobraniteljica za djecu je odmah reagirala da je zakonom izričito zabranjeno:
"tjelesno kažnjavanje djeteta, ponižavajuće postupanje prema djetetu, kao i primjena psihičke prisile kao odgojne metode pri odgoju i discipliniranju djeteta u obitelji". Te dalje rekla da je za tjelesno kažnjavanje djeteta predviđeno najmanje 7000kn ili zatvor od 45 dana, te završila:
"U svakom ovakvom slučaju ima mjesta za djelovanje institucija kojima je posao štititi djecu, pa i u ovakvom slučaju ima mjesta za postupanje centra za socijalnu skrb".
Za takvu reakciju udruga Vigilare dala je
priopćenje da daje podršku
"Doris Pinčić Rogoznici u njezinu pravu da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece. Sramotne reakcije državne Pravobraniteljice za djecu i predstavnice udruge RODA držimo potpuno neprimjerenima, promašenima i bezobraznima.
Nedopustivo je ponašanje vlasti koja zbog trivijalnih disciplinskih odgojnih mjera poput laganog udarca po stražnjici ili slanja djeteta u svoju sobu dok se ne smiri prijeti novčanim kaznama, zatvorom i intervencijom socijalne službe.
(...)
Vjerujemo da njezino iskustvo izražava glas mnogih roditelja, koji se u atmosferi straha i prijetnji ne usuđuju javno progovoriti o apsurdima kvazi-znanstvene psihologije u sprezi s državnom represijom."Ovdje je zanimljivo koji je stav Crkve o takvim stvarima. Katekizam KC naglašava potrebu discipline, ali ne namećući u kojoj formi ta disciplina mora biti:
"Roditelji su prvi odgovorni za odgoj svoje djece. Tu odgovornost
svjedoče prije svega stvaranjem obitelji u kojoj su nježnost, opraštanje,
poštovanje, vjernost i nesebično služenje pravilo života. Domaće ognjište
osobito je prikladno mjesto za odgoj u krepostima. Taj odgoj zahtijeva
priučavanje odricanju, ispravno rasuđivanje, vladanje sobom, što su uvjeti
svake prave slobode. Neka roditelji pouče djecu podlagati "ono što je tvarno
i nagonsko onome što je unutarnje i duhovno". Na roditeljima je također
teška odgovornost pružati djeci dobar primjer. Priznavajući iskreno pred
djecom svoje slabosti bit će sposobniji voditi ih i ispravljati: Tko ljubi
sina svog, često ga bije šibom (...) Tko valjano odgaja sina, imat će od
njega koristi (Sir 30,1-2).
A vi, očevi, ne srdite djece svoje, nego ih odgajajte stegom i
urazumljivanjem Gospodnjim (Ef 6,4). " (KKC 2223)Sa vjerske strane roditelj je slobodan izbjegavati tjelesno kažnjavanje, i umjesto toga koristiti druge stegovne mjere, ili može upotrijebiti tjelesnu kaznu dok ne uzrokuje fizičku ili emocionalnu štetu svojoj djeci. Iako to može biti prigoda za grijeh za osobu koja se ne može kontrolirati.
Ono što Crkva naglašava je potreba discipline, što ne mora biti fizička kazna, ima puno nenasilnih mjera s kojima se može postići cilj, naročito što je dijete starije i više razumije. No danas je problem upravo manjak te discipline, jer roditelji misle da ne smiju ništa strogo reći djetetu, pa imamo sve više neodgojene i problematične djece.
Login
Registracija
FAQ
Traži
