Katolički odgovori

privatne stranice s raspravama o suvremenim vjerskim temama
Sada je Pet pro 14, 2018 12:50

Vrijeme na UTC + 01:00 sata




Započni novu temu Odgovori  [ 2 post(ov)a ] 
Autor Poruka
PostPostano: Pon kol 15, 2011 21:11 
Avatar korisnika

Pridružen: Čet tra 03, 2008 12:11
Postovi: 3567
Velika Gospa je blagdan kad se s ponosom sjećamo dogme naše vjere: da je Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim Sinom Isusom. To je završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
http://www.jelkovec.zupa.hr/2011/08/1852/

Slika

_________________
Neka je Milost Gospodina našeg sa svima nama.


Vrh
 Profil  
 
PostPostano: Sri kol 15, 2018 15:50 
Avatar korisnika

Pridružen: Pet srp 24, 2009 22:03
Postovi: 2844
Ovakvi prizori me uvijek podsjete na onu rečenicu iz Lukinog evanđelja:
"I sve je mnoštvo tražilo da ga dotakne jer je iz njega izlazila sila koja je liječila sve..."

Slika

Nešto iz današnjeg Papinog nagovora:

Život Majke Božje odvijao se poput života svake obične žene njezina vremena: molila se, vodila domaćinstvo i brinula se za obitelj, pohađala sinagogu... Ali svaki je svoj svakodnevni posao uvijek obavljala u potpunom sjedinjenju s Isusom. Na Kalvariji je to sjedinjenje dostiglo svoj vrhunac, u ljubavi, suosjećanju i patnji srca. Zato joj je Bog dao puno dioništvo i u Isusovom uskrsnuću. Tijelo Svete Majke, poput tijela njezina Sina, sačuvano je od raspadljivosti.

Danas nas Crkva poziva razmatrati to otajstvo: ono nam pokazuje da Bog želi spasiti čitavog čovjeka, to jest spasiti dušu i tijelo. Isus je uskrsnuo tijelom koje je uzeo od Marije; i uzašao je k Ocu svojim preobraženim čovještvom. Tijelom, tijelom poput našega, ali preobraženim. Uznesenje Marije, ljudskog stvorenja, daje nam potvrdu onoga što će biti naše određenje u slavi. Već su grčki filozofi shvatili da je čovjekova duša predodređena za sreću nakon smrti. Međutim oni su prezirali tijelo – smatrali su ga tamnicom duše – i nisu shvaćali da je Bog odredio da i čovjekovo tijelo ima biti sjedinjeno s dušom u nebeskom blaženstvu. Naše preobraženo tijelo će biti tamo. Ovo – „uskrsnuće tijela" – sastavni je dio kršćanske objave, stožer naše vjere.

Čudesna stvarnost Uznesenja Marijina očituje i potvrđuje jedinstvo ljudske osobe i podsjeća nas da smo pozvani služiti i slaviti Boga svim svojim bićem, dušom i tijelom. Služiti Bogu samo tijelom bilo bi djelovanje karakteristično za roba; služiti mu samo dušom bilo bi u suprotnosti s našom ljudskom prirodom. Veliki crkveni otac sveti Irenej, oko 220. godine, potvrđuje da „slava je Božja živi čovjek, a čovjekov je život gledanje Boga" (Protiv krivovjerjâ, IV, 20, 7). Ako budemo tako živjeli, u radosnom služenju Bogu, koje se također izražava u velikodušnom služenju braći, naš će udes, na dan uskrsnuća, biti sličan udesu naše nebeske Majke. Tada će se na nama u potpunosti ostvariti poticaj apostola Pavla: „Proslavite… Boga u tijelu svojem!" (1 Kor 6, 20) i slavit ćemo ga zauvijek u nebu.

Uputimo svoje molitvi Mariji da nam, svojim majčinskim zagovorom, pomogne živjeti naš svakodnevni hod u marljivoj nadi da ćemo joj se jednoga dana, sa svim svecima i našim dragima, svi pridružiti u raju.
(papa Franjo)

* * *

„Napast je današnjeg vremena: brzina, ritam života koji melje. Sve se gleda kroz trenutačni uspjeh, dobro ostavljen dojam iza kojega uvijek ne ide dobar sadržaj, ni istina i briga za dobro svih. Što će biti poslije ne gleda se previše. Kao da nas zaskoče sebičnost, komotnost, svi govore o pravima, a rijetko se čuje riječ dužnost, odgovornost. Nude se neograničene slobode u kojima čovjek može biti što god poželi, ne osvrćući se na drugoga, ni na Božji naum s čovjekom. U tim varkama zemaljskog stradaju mladi, obitelj i čovjek. Urušava se i gubi tlo pod nogama, to isto tlo za koje se toliko veže, zaboravljajući Nebo, zaboravljajući Boga. Je li to taj zmaj iz knjige Otkrivenja koji želi proždrijeti Dijete?"
(biskup Rogić)

* * *

Draga braćo i sestre, danas su naša svetišta prepuna siromaha i prosjaka. To je svatko od nas. Svaki od nas je, na svoj način, i siromah i prosjak. Materijalno siromaštvo lakše je mjerljivo. Odnosi se na naše imati. Ono nas dotiče izvana: nešto imamo ili nemamo. No, tu je i duhovno – moralno siromaštvo. Ono nas duboko zahvaća i određuje unutar nas samih. Dotiče i zahvaća naš identitet – naše biti. Manja je opasnost nemati stvari, negoli nemati identiteta – ne biti čovjekom. Pojedinci i zajednica, obitelji i društvo, Crkva i svijet mogu biti ugroženi ne samo nedostatkom sredstava za život, već još opasnijim duhovno – moralnim siromaštvom na koje nitko nije imun. Od ove ugroze „imati sve, a biti siromahom" može nas spasiti jedino Božja milost koja k nama dolazi po Blaženoj Djevici Mariji koja je ovom svijetu donijela njegovo najveće bogatstvo – Isusa Krista, Sina Božjega.
(nadbiskup Barišić)


Vrh
 Profil  
 
Prikaz prethodnih postova:  Sortiraj po  
Započni novu temu Odgovori  [ 2 post(ov)a ] 

Vrijeme na UTC + 01:00 sata


Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.

Traži prema:
Idi na:  
Pokreće phpBB® Forum Software © phpBB Group
phpbb.com.hr