|
Za početak malo povijesti, početci Jehovinih svjedoka, a kasnije ću sustavno izložiti njihova vjerovanja, promjene u njihovim vjerovanjima, način rada... ako ima pitanja slobodno pucajte.
Američki adventizam 19. vijeka
Duhovna domovina Jehovinih svjedoka je američki adventizam 19. stoljeća. Bilo je to vrijeme samozvanih proroka poput Josepha Smitha osnivača Mormona, ili Williama Millera iz čijeg će pokreta kasnije nastati desetci sekti, a među njima i dvije najveće pseudokršćanske sekte Adventisti i Jehovini Svjedoci. William Miller, farmer, bivši kapetan američke vojske i prema vlastitom priznanju mason godinam je putovao američkim gradovima i širio adventnu histeriju predviđajući da će se Isus vratiti na Zemlju 1844. Međutim, oba datuma koja je Miller odredio te godine su došla i prošla, a Isus se nije vratio. Među njegovim slijedbenicima kojih je bilo oko 50 000 nastupila je nevjerica i rasulo. U klimi razočaranja i očaja, neki su se vratili u svoje matične crkve, neki su ostavili vjeru, a preostali Millerovi slijedbenici su grčevito tražili neki izlaz. Tako se jedan njegov suradnik Samuel L. Snow proglasio prorokom Ilijom, drugi, Hiram Edson je pak tvrdio kako mu je Bog pokazao da Isus 1844. nije ni trebao doći Zemlju već u Nebesku Svetinju, treći su nastavili žonglirati sa datumima. Tada nastaju brojne adventističke sekte: Adventsiti Sedmog Dana (u nas Kršćanska adventističak crkva, poznati i kao subotari), Adventisti Prvog Dana, Božja Crkva… Jednoj grupio odvojenih adventista priključit će se C. T. Russell osnivač Jehovinih Svjedoka.
Fanatični trgovac i “istraživači Biblije”
C. T. Russell rođen je 1852. godine, u dobi od devet godina ostaje bez majke, a otac ga zapošljava u trgovini muške odjeće u gradu Alleghenyu (danas dio Pittsburgha). Bio je prezbiterijanac, a kasnije kongeregacionalist. U mladosti je jedno vrijeme bio od agnostik , zanosio se orijentom, sve je skloniji fanatizmu, obilazi vjerske zajednice ali se uvijek iznova razočarava, 1870. susreće se sa jednom grupom adventista sa kojom počinje proučavati Bibliju. Iako se u literaturi JS naovodi da je Rassell došao do svojih zaključaka o paklu, duši … sam, upada u oči sličnost adventističkih i jehovističkih učenja. Rani adventisti kao ni JS nisu vjerovali u trojstvo, besmrtnost duše, vječnost pakla. Kao i adventisti upušta se u predviđanje Kristovog dolaska kojeg najavljuje za 1874. u knjizi “Svrha i način povratka našeg Gospodina”. S adventistom N.H. Barbourom izdaje časopis “The Herald of the Morning”, a 1877. i knjigu “Tri svijeta ili nacrt otkupljenja”. Već godinu dana kasnije došao je u sukob s N.H. Barbourom oko učenja o otkupljenju koje Barbour nije prihvaćao, a 1879. sa grupom istomišljenika pokreće časopis “Sionska Kula stražara” i definitivno se odvaja od adventista. Ponovo najvaljue Kristov dolazak, ovaj put 1914., a 1881. kraj vremena milosti za neznabožce. Slijedeće razdoblje Rassellovog djelovanja do 1914. obilježili su sukobi sa suradnicima, sudski sporovi koje je gubio (osuđivan je zbog toga što se lažno predstavljao kao poznavaoc grčkog jezika i prodavao pšenicu za koje je tvrdio da je čudotvorna), a 1913. se rastavlja od žene koja ga optužuje zbog nemoralnog odnosa prema drugim ženama, egoizam, tiraniju.
|
Login
Registracija
FAQ
Traži
Ali vidiš ipak vjeruju u njih.
