adrijana je napisao/la:
... to mi "miriši" na new age. Utopija prije negoli realnost. Čista suprotnost kršćanskom načelu solidarnosti.
Naravno da novac ne bi trebao biti u centru svjetskih zbivanja, ali to se ne može postići zeitgeistovskim niti ikakvim drugim "poveljama".
Upravu si da ne treba prihvaćati new age ideje ali je li se tko potrudio napraviti nekakav katolički kršćanski "program". Sv. Franjo Asiški je živio siromaštvo ali manja braća nisu mogla sljediti njegovu ljubav prema siromaštvu. S vremenom je franjevački red ublažio pravila ali je red i dalje strog i za mnoge teško prihvatljiv. Bilo bi teško uvjeriti svijet da živi katoličkim smjernicama. Ali iako se slažem da je "povelja" smješna mislim da bi ozbiljniji rad na tekvim natuknicama doveo do zanimljivih rezultata.
Miroslav je napisao/la:
Svijet bez novca, kao sredstva razmjene, a na kome počiva civilizacija od samog svog početka, jednostavno je nemoguć.
Prije bih rekao trenutno nezamisliv
Miroslav je napisao/la:
Ako bismo iz jednadžbe izvukli novac, onda bismo iz robno-novčane razmjene nazadovali u trampu, klasičnu robnu razmjenu, a koja je svoj vrhunac imala prije pojave prvih velikih civilizacija antike. Time bi došlo do potpunog urušavanja ekomonije i kaosa.
Citat:
Wikipedija-Novac -On je u prvo vrijeme predstavljao zlato ili srebro kao sredstva za plaćanje jer je u njima imao podlogu, odnosno vlade su mogle izdavati u opticaj samo onoliko papirnatog novca koliko su po obećanom tečaju za njega imale pokriće u zlatu. Od 1971 godine kad je predsjednik SAD-a Richard Nixon ukinuo Zlatni standard, moderni svjetski novac je izgubio materijalnu podlogu, a središnje banke od kojih su mnoge u privatnom vlasništvu, tako dobile teorijsku mogućnost njegovog izdavanja u neograničenim količinama.
Izdavanje novca u neograničenim količinama od strane privatnih banaka = bogaćenje bogatih na prevari. Zar nije to urušavanje ekonomije i kaos (kriza)
Miroslav je napisao/la:
Jedini način umanjenja značaja novca bio bi stvoriti društvo u kome nema osnovnog faktora oko kojeg se vrti ekonomska znanost, a to je pojam ograničenosti resursa. Jer kad bi resursa bilo napretek, onda bi njihova cijena bila nula, pa bi time prestala i potreba za novcem. A takvo društvo postoji tek na granici čak i u samim Zvjezdanim stazama, gdje su replikatori i tehnologija omogućili zadovoljenje gotovo svih potreba po zanemarivim cijenama.
http://www.shop-in-zagreb.com.hr/polovi ... -2413.aspx jedino čega će biti na pretek je naštampanog novca. Zanimljivo je da svi spominju te Zvjezdane staze kao nekakvo društvo utopije kad se "iz aviona" vidi da je to obična propaganda za tadašnju političku struju amerike i njhov odnos prema ostatku svijeta jer oni nas vide kao klingonce , borgove, ferengije i slično. Zar se ne bi promjenio način razmišljanja i upravljanja resursima i njihovom proizvodnjom ,raspodjelom i skladištenjem jednom kad bi nestalo sredstvo procjene kao što je novac. Zar nismo kao ovisnici kojima se ubrizgava droga kroz generacije pa da ne možemo zamisliti svjet bez onog što nas uništava.
Miroslav je napisao/la:
Stoga je njihov tagline o besplatnom svijetu poprilična floskula, jer u ekonomiji ne postoji pojam besplatnog. U konačnici, to uvijek mora netko platiti, ako ne korisnik, onda netko drugi - a to su u pravilu porezni obveznici.
Citat:
Wikipedija-Ekonomija -Ekonomija kao nauka bavi se razotkrivanjem, analizom i produbljivanjem saznanja o ekonomskim zakonitostima i pojavama u društvenoj proizvodnji sa stanovišta analize odnosa proizvodnje (klasična ekonomska teorija), odnosno racionalnosti upotrebe ograničenih resursa i neograničenih ljudskih potreba
Bez novca nema poreza. Problem vidim u neograničenosti ljudskih potreba , u ekonomiji koja se svodi na što više profita bez popratne kvalitete proizvoda i usluga , u osmišljenom ograničavanju resursa radi podizanja cjene isl.
U posljednje vrijeme svjedoci smo propadanja brojnih hrvatskih tvornica i otpuštenih radnika (340000 nezaposlenih) koji govore strojevi su ispravni i mogli bi smo proizvoditi punim kapacitetom ali problem je u upravi. Nepoštena, neravnomjerna raspodjela resursa i manipulacija proizvodnjom i tržištem sve radi što većeg profita .
