Adrijana:
Citat:
Meni je još više čudno što se miješaju dvije potpuno različite stvari. Ne znam je li tko na ovom forumu čitao npr. knjigu Alfreda Schneidera "Na putovima Duha Svetoga". Tu je karizmatska obnova opisana i obuhvaćena s više strana, a na samo jednom jedinom seminaru kojemu sam prisustvovala vidjela sam puno stvari koje se u knjizi uopće ne spominju ili su navedene kao posve sporedne stvari koje treba ili odbaciti ili im ne pridavati veliku važnost. Pošto je ta knjiga pisana 1991. g. vidi se kako je u ovih zadnjih dvadesetak godina uvedeno puno
puno
puno
novotarija.
Čitao sam Schneidera. Sad po tvom poticaju sam malo ponovno prelistao. Evo intrigantnog dijela:
"U drugom st. javlja se proročki pokret u Maloj Aziji. Neki Montanus s dvjema proročicama želi obnoviti izvornu evanđeosku revnost, propovijeda obraćenja i naviješta skori svršetak svijeta. Uz veliku strogost života, rigorizam, smatraju se ovi obnovitelji posebnim oruđem Duha Svetoga, čak njegovim utjelovljenjem. Biskupima osporavaju vlast opraštati grijehe. Prema njihovu uvjerenju, grijehe može opraštati samo onaj koji ima proročki dar, a dokaz je proročkoga dara zanos, ekstaza. Pretjerali su, očito, u svojim stavovima i zahtjevima i prešli granicu pravovjerja, a službena ih je Crkva osudila i ekskomunicirala. Nakon propasti montanizima ulazi u Crkvu nepovjerenje prema proročkome daru. Počinje duga povijest potiskivanja kariizmi koja ni danas još nije prevladana. Zašto je do toga došlo? Glavni je razlog, bez sumnje, ovaj: trebalo je sigurnim rasuđivanjem, ali i s mnogo tankoćutnosti i širine duha otkriti što je zdravo u početku proročkoga pokreta, pa i to i ispraviti i pročistiti, a onda prihvatiti i uklopiti u život Crkve. Za to je potrebna poniznost i spremnost mijenjanja ne samo drugoga nego i sebe. U slučaju montanizma toga nije bilo dovoljno niti s jedne ni s druge strane." (str. 99 - 100)
Knjiga je zaista dobra i dovoljno rečena da obuhvati pneumatologiju kroz povijest. Zanimljivo je da je ona i na repertorau (čini mi se bivšeg) Instituta za teološku kulturu laika, a možda i KBFovaca (nisam provjeravao) - uglavnom, bogoslovi, budući svećenici čini se imaju dovoljno teorijske teološke pozadine, pa nikako nije u redu da guraju iz župa crkvene pokrete ako im nisu osobno skloni.
Adrijana, zanima me na kojem si konkretnom seminaru bila i koje su to bile sporedne stvari naglašene, a trebale su biti neke druge?
Bernard:
Citat:
U mojoj bivšoj župi dali su pak karizmatici hvalevrijedan poticaj obnovi klanjanja pred Presvetim.
Dao bi i ja jedan primjer solidne zajednice, iz župe Duha Svetoga, Jarun, koji se okupljaju u Sv. Mati Slobode. Zovu se Božja pobjeda. Dobro je kod njih što su mladi, tj. "treća generacija" karizmatika kako bi ih nazvao, pa su oslobođeni nekih spona iz druge generacije. Odlično je i to što su priljubljeni uz don Damira Stojića koji može kod njih potaći i razvijati zdravu katoličku crkvenost, a već je plod u tome što je vidljiva euharistijska pobožnost.
opet Adrijana:
Kad je bila u jednoj župi (blizu moje) duhovna obnova koju je vodio fra Ivo Pavić imao je nakon sv. mise jako sadržajno i lijepo Klanjanje pred Presvetim. Trajalo je oko sat vremena. A prije mise bila je molitva krunice s posebnim nakanama, dosta je dirljivo i iznenađujuće bilo vidjeti na jednom skupu oko 1000 ljudi da jednodušno i složno mole... Mislim da puno toga ovisi o odlukama i sposobnosti organizatora, a što se tiče fra Pavića (za druge ne mogu ustvrditi) čini mi se da on puno drži do Euharistijskog Isusa...
Djelomično se slažem - vidjeti tu milinu brojnog klanjanja, a djelomično i ne - bio sam na puno klanjanja koje je u sklopu seminara vodio fra Ivo. Ne bi mi se pri tome svidjeli brojni otkletveni elementi koji nekako tu ne spadaju. Npr. pri klanjanju pre Presvetim, moli žestoke otkletvene molitve. A za dva sata opet. Pa za još dva sata opet. Kao da smo malo prvi put potjerali vraga, pa za dva sata treba opet.. pa opet.. malo too much i nespretno. Ostalo mu je većinom ok.
Login
Registracija
FAQ
Traži
