Zanimljivo je pročitati razne izjave biskupa povodom referenduma o eu:
Požeški biskup Antun Škvorčević:"Mnogi pitaju je li EU hrvatski strateški cilj? Utemeljena je uglavnom na gospodarskim interesima i ciljevima. I kao takva sigurno je krug našeg postojanja u koji je vrijedno ući. Ali, svjedoci smo kako može biti nesigurno kad se EU i druge politike svedu samo i prvenstveno na gospodarski element.
Euro zona i gospodarstvo Europske unije se klimaju. Pa se pitamo što treba misliti. Sad kad smo mi Hrvati na redu ući u puno zajedništvo unije, to se sve trese. Ne znamo treba li u to ići ili ne. Mnogi su nesigurni i zbunjeni.
Neki me uvjeravaju: Mi smo u takvom kontekstu. Nismo mi Švicarska ni Norveška, nego, mi smo Hrvatska. Naš je kontekst drugačiji. Pa je i najgora Europa najbolje rješenje za Hrvatsku", rekao je požeški biskup, upitavši jesmo li 'osuđenici' samo na taj krug života i takvih pitanja - ili postoji i neka druga strategija unutar koje se može rješavati pitanje naše nemoći.
"Vjerujem da će svatko od nas znati dobro prosuditi da Europska unija nije naš strateški cilj, nego naše hrvatsko sredstvo - da se dođe do ciljeva koji neće biti samo gospodarske, nego druge, više naravi.
(...)
Ali, važni su proizvodnja, trgovina i profit. Nije važan čovjek", sa žalošću je ustvrdio mons. Škvorčević, poručivši: "Bogu prvome treba vjerovati! Njegova strategija je čovjek kojeg je smislio mjerom svoje božanske ljubavi, a posvjedočio u Isusu Kristu.(...)
Osvrt o Hrvatskoj u svjetlu nove integracije požeški biskup zaključio je poticajem: "Kad bi se naša Europa sjetila Boga, pa Božje strategije uvela i u današnja razmišljanja i zakone - ne bi ovakva gospodarska kriza dovela do potresa da ne znamo više što ćemo s Europom ni eurom. Imali bismo gospodarska rješenja i dugoročne, Božje strategije o čovjeku. Hoće li u Hrvatskoj nastradati Božja strategija? Ako nastrada Božja strategija o čovjeku u Hrvatskoj, nastradao je čovjek. Nemojmo to dopustiti! Ne dopustimo da nas bilo tko zavede, a još manje da nas tko prevari - pa da vjerujemo tko zna kome, a ne Bogu svoje povijesti, koji nam je dokazao koliko je s nama i koliko je Bog za nas"
Đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić:"Možemo se uvući u neke naše isključive stavove o tome kako Europljani prema nama postupaju i što o nama misle, ali mi jednostavno moramo živjeti s tom zajednicom naroda", smatra nadbiskup Srakić. Ujedno poručuje: "Valja nam ne samo držati se one toliko puta ponovljene rečenice – mi smo ionako oduvijek bili i ostali u Europi – jer u Europi postoji i Europska unija koja je ipak u određenoj nijansi drugačija u odnosu na europski kontinent, a nama jest mjesto u EU"
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić:"Politika je prolazna kategorija. Narod je trajna vrijednost, a Božja stvarnost i njegove vrednote su vječna kategorija. Pozdravljamo proces integracije, ujedinjavanja, približavanja, ali smo kritični prema isključivosti pojedinih elemenata. Teško će se Europa održati ako ne bude imala u vidu sve što sa sobom nosimo: svoju kulturu, prošlost, jezik, identitet; ako se bude bazirala samo na ekonomskim interesima i probicima. I oni su važni. Ekonomija nije zanemariva. Ali nije temeljna. Ima nešto što je jače, temeljnije. Crkva zastupa trajne vrednote, orijentirana je prema vječnim kategorijama. I ne bori se protiv prolaznih. Ukoliko one poštuju i podržavaju trajne kategorije koje su narodne, jezične, kulturne i ne niječu Boga i njegovu stvarnost, onda je Crkva za", rekao je mons. Puljić, istaknuvši da projekt stvaranja EU nije samo politički, nego i kulturološki, povijesni čin. Podsjeća da su i Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. rekli kako je Hrvatska već u tom procesu, sastavni dio Europe.
(...)
Crkva pozorno prati taj proces i podržava ga ako su u njemu zaštićene vrednote koje ona zastupa. Nije nam svejedno kakva će biti buduća Europa, ako se u njoj ne poštuju vrednote o čovjeku, obitelji, naši simboli i sve na čemu je Europa izgrađivana. Zabrinjava nas rastuća ravnodušnost u Europi u pogledu vjerskih problema. Zabrinjava nas kritika prema vjerskim simbolima, u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, gdje su se vodili sudski procesi smije li križ biti na zidu u školi. U Europi koja je izrasla na kršćanstvu to stavljati u pitanje? Nije poželjno takvo društvo, u kojem bi se to stavljalo u pitanje. Zato smo i kritični. Sad kad smo pred procesom glasovanja, žao nam je da nije bilo više vremena za raspravu, predstavljanje pozitivnih i negativnih elemenata. U tome je velika uloga i odgovornost medija. Trebalo je učiniti više. Ali, nismo protiv – jer to je naš krug, naša stvarnost."